"Hrvatska je među onima koji najglasnije i najčvršće podržavaju našu europsku integraciju", rekao je Kovačevski i dodao da Plenkovića smatra "jednim od najznačajnijih političara" kada je riječ o podršci njegovoj zemlji prema članstvu u EU.

Hrvatski premijer naglasio je da je Skoplje "nerijetko bilo neopravdano usporavano na tom putu".

"Sjeverna Makedonija će kroz nekoliko godina sigurno postati članica EU-a, a Hrvatska joj pomaže na tom putu", rekao je Plenković.

Otvaranje pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom prvo je blokirala Grčka pa je država pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija i to joj je omogućilo ulazak u NATO.

Drugu blokadu kasnije je prouzročila Bugarska zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik.

Sjeverna Makedonija i Albanija dobile su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s Unijom 2020. godine tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, ali ih je bugarska blokada odgodila i to je omogućeno tek u srpnju 2022.

Sad se traži da Sjeverna Makedonija uvrsti bugarsku nacionalnu manjinu u ustav.

"Proces ustavnih izmjena je strukturirani proces i na temelju najboljih praksi i iskustava izradit će se prijedlog koji će tada biti stavljen na raspravu", rekao je Kovačevski.

Hrvatski, švicarski i belgijski model spominju se kao mogući modeli.

"Smatram da mi imamo i makedonski model. Mi smo se uvijek borili za makedonsku državu, makedonski jezik, identitet", rekao je Kovačevski i izrazio nadu da će Sjeverna Makedonije biti u EU s makedonskim jezikom, identitetom i kulturom.

Hrvatski premijer danas će se sastati i s Hristijanom Mickoskim, predsjednikom oporbene stranke VMRO-DPMNE, članicom Europske pučke stranke i pozvati sve strane na dogovor o ustavnim izmjenama.

"Prepustio bih to političkim strankama i institucijama u Sj. Makedoniji. Bilo bi dobro da se postigne konsenzus iza kojega mogu stati svi, narod i politički predstavnici i koji će po mom dubokom uvjerenju smanjiti frustracije i eliminirati nepravde koje su se dogodile Sj. Makedoniji", rekao je Plenković o mogućim modelima.

Sjeverna Makedonija, Albanija, Crna Gora, Kosovo osnovale su novu neformalnu inicijativu "Zapadni Balkan QUAD - 100 posto usklađenosti s politikom EU".

Plenković je rekao da "blagonaklono" gleda na takvu inicijativu, s obzirom da "neke zemlje u regiji nemaju tako jasan i konzistentan stav".

Srbija i Bosna i Hercegovina nisu dio nove neformalne inicijative i nisu uvele sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Uz novi neformalni forum, Sjeverna Makedonija je i dio Berlinskog procesa, kao i Otvorenog Balkana.

Hrvatski premijer pohvalio je usklađenost Sjeverne Makedonije s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.

Plenković i Kovačevski pozdravili su odlične odnose dviju zemalja, bez otvorenih pitanja. Trgovinska razmjena dosegla je prošle godine gotovo 300 milijuna eura, a zabilježeno oko 290.000 noćenja Makedonaca u Hrvatskoj u 2022.

Uz premijera su ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović i saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Emina Lekaj Prljaskaj.

Službeni posjet završit će susretom s predstavnicima hrvatske zajednice i hrvatskih tvrtki.