'Želimo sudjelovati u europskoj inicijativi koja bi mogla olakšati putovanje', rekao je Plenković u razgovoru za Politico.eu. Plenković je nakon razgovora u Bruxellesu kazao da će potvrda, koja je na dnevnom redu Europske komisije ovaj tjedan, 'obuhvaćati tri kategorije - onih koji su cijepljeni, onih koji imaju negativan test i onih koji su se oporavili od Covida'.

Politico podsjeća da Hrvatska, u kojoj oko 20 posto BDP-a dolazi od turizma i srodnih djelatnosti, očajnički želi ponovno pokretanje turizma.

'Za nas je ključno da se cjelokupni kontekst pandemije Covida-19 razvija na način da postoji veća sloboda kretanja i da ljudi stvarno mogu posjetiti Hrvatsku', rekao je Plenković, naglasivši da neće biti dovoljno da Komisija predloži tehničko rješenje i dopusti pojedinim zemljama da odluče hoće li takvom certifikatu otvoriti vrata ili ne. Plenković, kao i drugi šefovi zemalja EU-a koje se oslanjaju na turizam, želi da to ima smisla.

Uvođenje potvrde, koju će Komisija predstaviti na sljedećem fizičkom sastanku na vrhu čelnika EU-a kasnije ovog mjeseca, trebala bi biti 'posrednik za lakše kretanje i uklanjanje niza nacionalnih restriktivnih mjera i zabrana putovanja', rekao je Plenković. 'Važno je da napravimo korake naprijed... Cijela ideja europskog savjetovanja jest da imamo nekakav okvir koji uzima u obzir jednakost naših građana i mogućnost kretanja. To je cijeli cilj', objasnio je hrvatski premijer.

Plenković je govorio za Politico i o drugim temama.

Kazao je i kako je razumno očekivati da će Hrvatska ući u eurozonu i šengenski prostor do druge polovice 2024. godine.

'Ideja je da postignemo oboje, uđemo u Schengen i eurozonu, do kraja mandata ove vlade, dakle do druge polovice 2024.', rekao je Plenković.

Dodao je da je to težak zadatak, no i razuman rok.

Europska komisija još je 2019. objavila da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor, no to još sad moraju prihvatiti i članice, što već niz godina čekaju Rumunjska i Bugarska.

Hrvatska je sredinom prošle godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak prema članstvu u eurozoni.

Premijer je istaknuo kako se zbog koronakrize može očekivati da će članice eurozone nastaviti suspendirati svoja pravila fiskalne discipline, ali da se države koje se žele pridružiti tom ekonomskom prostoru ne mogu oslanjati na takve 'self-help trikove'.

Izrazio je žaljenje što je Hrvatska zbog ekonomske štete koju je virus prouzročio morala napustiti konsolidaciju i stabilizaciju javnih financija.

Zaključio je da će njegova vlada u budućnosti imati dva cilja: korištenje europskog fonda za oporavak, europskog proračuna i privatnih investicija kako bi se generirao rast, te povratak okviru od 2017. do 2019. kad je postignut suficit u državnom proračunu.

Premijer vjeruje kako će Hrvatska prva sredstva iz europskog fonda za oporavak dobiti tek 2022. godine.

'Proces je kompliciran', rekao je Plenković.

'Kad se ne radi o helikopterskom novcu, to je vrlo teško i kompleksno. Treba vam plan, projekt, potvrda, tender, implementacija, dokumentacija. Ako se to dogodi brže, rado ćemo trošiti ta sredstva', no ako je 'realističan', novac će stići tek iduće godine, zaključio je premijer.