Predviđeno je da solarna elektrana u pogonu bude godinu dana nakon što se s izvođačem radova potpiše ugovor. Iz projektne dokumentacije, odnosno glavnog elektrotehničkog projekta koji je izradio E-On, vidljivo je da bi se na krovu zgrade postavilo 230 komada fotonaponskih panela pojedinačne snage 385 Wp.

Fotonaponska elektrana bila bi ukupne instalirane snage 80 kW AC, a predviđeno je da se proizvedena energija troši pretežno za vlastitu potrošnju objekta na kojem se instalira, uz mogućnost predaje viškova u elektroenergetsku mrežu.

Viškova vjerojatno neće biti jer proračunata godišnja proizvodnja FNE-a iznosi 92.152 kWh dok je godišnja potrošnja električne energije kompanije u 2021. godini iznosila 393.944 kWh. Predviđeno je da će u 25 godina fotonaponska elektrana smanjiti emisiju CO2 za 699,7 tona.

I dok se građani žale na sporost HEP-a u izdavanju suglasnosti za postavljanje solarnih elektrana na krov, zbog čega su se mnogi zakasnili javiti na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Plinacro nije imao takvih problema.

Naime, zahtjev za suglasnost su predali prvog dana veljače, a ona im je izdana 16. veljače, dakle u zakonskom roku od 15 dana. Kako smo već pisali, pojedini građani čekali su i nekoliko mjeseci, što su u HEP ODS-u pravdali činjenicom da su u prvom dijelu godine izdali 600 posto više rješenja nego u istom periodu 2021., što nisu mogli planirati.

Od 1. listopada 2022. stupio je na snagu ‘Jesenski paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena’ Vlade RH te između ostalog donosi nultu stopu PDV-a na isporuku i ugradnju solarnih elektrana i solarnih kolektora za kućanstva i javni sektor. Uslijed tog divljanja cijena energenata i energije te neizvjesnosti zbog trajanja rata u Ukrajini može se očekivati da će u budućnosti biti sve više zahtjeva za postavljanje solarnih panela.