Potom se u prvim danima siječnja na Sjevernom polu, koji nije vidio sunca od sredine rujna, živa u termometru podigla do dva stupnja iznad nule što je tek drugi takav slučaj u povijesti mjerenja, da bi samo koji dan kasnije u Ardahanu u Turskoj pala do -37°C.

'Na Sjevernom polu prosječna temperatura u ovo doba godine kreće se oko -30°C pa su to rekordi koji zabrinjavaju', rekao je naš atmosferski fizičar dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu.

Klimatolozi prodor toplog zraka tako daleko na sjever tumače stvaranjem sustava vrlo niskog tlaka koji je usisao topliji sa srednjih geografskih širina i povukao ga sve do Arktika. Isti taj sustav ranije je uzrokovao stvaranje razornih tornada na američkom jugoistoku.

'Za očekivati je, što stalno ponavljamo, da će u toplijoj klimi biti sve više ekstrema. Već sada možemo neslužbeno reći da je 2015. godina bila najtoplija od kada postoje mjerenja, a u Hrvatskoj će vjerojatno biti jedna od pet ili šest najtoplijih. U ovom slučaju dugačka topla fronta nad oceanima prodrla je visoko na sjever što jako šteti Arktiku. On je najosjetljiviji na klimatske promjene jer ima najtanju atmosferu i zato što je suh, a suh je jer je hladan. U suhom zraku promjene se najlakše uzrokuju. U tropskim krajevima one su u donjoj atmosferi manje vidljive. Zato se Arktik, koji je i znatno jednostavniji od Antarktike, zagrijava šest puta brže od ostatka svijeta. To je relativno mala površina, manja od 14 posto Zemlje, ali je vrlo važna za naš planet', rekao je Grisogono.

Mada su neobični rekordi povezani s klimatskim promjenama i izuzetno snažnim El Ninom, naš fizičar upozorava da ove pojave treba gledati u kontekstu statističkih podataka, odnosno da se ne može svaki pojedinačni temperaturni rekord smatrati njihovom izravnom posljedicom.

'To se sve statistički slaže. Mi svaki od pojedinačnih procesa ne možemo do u detalje analizirati i razotkriti. Za to bi trebala tri diplomska rada. No statistički se sve slaže. Još prije pola godine kada je El Nino bio najavljen, rekli smo da će biti jedan od rekordnih, da će možda nadići onog iz 1998. To onda podrazumijeva da će na većem dijelu sjeverne hemisfere vrijeme biti nešto toplije i vlažnije', pojasnio je Grisogono.

Klimatolozi tumače da je do kraja prosinca snažan El Nino podizanjem temperatura na sjevernoj hemisferi osnažio temperaturnu razliku između hladnog sjevera i toplog juga. Time je ojačao i polarni vrtlog, struja koja djeluje kao svojevrsna ograda i srednje geografske širine štiti od prodora hladnog polarnog zraka. No pod različitim složenim utjecajima taj je vrtlog u jednom trenutku pukao i omogućio prodore u oba smjera – hladnog zraka prema jugu i toplog prema sjeveru.

'Toplinski valovi El Nina s Pacifika, koji se šire cijelim svijetom, vjerojatno su izazvali poremećaj u jakom vrtlogu i izazvali nestabilnost. To se zbiva u ciklusima  -u atmosferi se nabilda mlazna struja, a isto tako i meridionalna razlika u temperaturi između sjevera i juga. No ona u nekom trenutku mora popustiti i puknuti. Nakon toga cijeli ciklus kreće iz početka. Što se naših krajeva tiče, već sljedeći tjedan i narednih desetak dana, ponovno će nam se vratiti temperature koje će biti malo iznad prosjeka. Može se reći da je za sada ovaj hladni prodor prošao', zaključio je naš ugledni atmosferski fizičar.