Počasni doktorat dodjeljuje se od 1913. godine, kada ga je prvi put dobio povjesničar i profesor Tadija Smičiklas za zasluge na području povijesnih znanosti. Slijede Eugen Habsburški, Svetozar Borojević, Tomaš G. Masaryk, Vladimir Mažuranić, Nikola Tesla, Dragutin Gorjanović-Kramberger i Vladimir Nazor.

Osam počasnih doktora ujedno su nobelovci, a to su Lavoslav Ružička, Vladimir Prelog, Niels Bohr, Robert Robinson, Werner Heisenberg, Dorothy Crowfoot Hodgkin, Jean Dausset, Linus Pauling i Albert Fert.

Osim znanstvenika i akademika, počasni doktorat dobili su političari, a među prvima bili su predsjednik SFRJ Josip Broz Tito za vojne znanosti, predsjednik Saveza komunista Hrvatske i jedna od najzaslužnijih osoba za gušenje Hrvatskog proljeća Vladimir Bakarić te komunistički prvak Jakov Blažević. Prošle godine ta titula dodijeljena je Draganu Čoviću, što je, kao i u slučaju zagrebačkog gradonačelnika, izazvalo mnoge kritike.

Razlog za dodjeljivanje titule Čoviću, kako je tada naveo rektor Damir Boras, doprinos je jačanju bilateralnih odnosa BiH i Hrvatske, očuvanju hrvatskog identiteta, promicanju demokratskih vrijednosti i afirmaciji hrvatske obrazovne, znanstvene i kulturne baštine u Europi i svijetu.

Od stranih političara, na popisu se nalaze čelnici koji su se istaknuli u podupiranju i zagovaranju hrvatske samostalnosti, a to su austrijski političar Alois Mock, bivši turski predsjednik Sulejman Demirel i bivši američki ministar obrane William J. Perry u vrijeme provođenja akcije Oluja.

U podupiranju samostalnosti istaknuo se i njemački novinar, bivši urednik i suizdavač dnevnih novina Frankfurter Allgemeine Zeitung Johann Georg Reißmüller jer je svojim pisanjem ubrzao međunarodno priznanje Hrvatske te pomogao da njemačka i svjetska javnost spoznaju pravu istinu o stanju u bivšoj Jugoslaviji.

Zatim bivša britanska premijerka Margaret Thatcher, kojoj je uručen počasni doktorat za izvanredan doprinos društvenim znanostima u polju pravnih i političkih znanosti, međunarodnih odnosa te za državničko, diplomatsko i drugo javno djelovanje kojim je uvelike pridonijela prepoznavanju hrvatske znanosti i kulture u suvremenom međunarodnom okružju te razvoju suradnje između Republike Hrvatske i Velike Britanije.

Počasni doktorat dobilo je i 14 uglednika na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, u razdoblju u kojem taj fakultet nije bio u sastavu Sveučilišta, među kojima se ističe kardinal Franjo Kuharić za podupiranje obrane Hrvatske, pozivajući pritom na podržavanje moralnih načela. Od 2012. godine 95. počasni doktor postaje i zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić za doprinose u izgradnji humanijeg društva, promociji teoloških, humanističkih i društvenih znanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i afirmaciji hrvatske vjerske i kulturne baštine u Europi i svijetu.

Izdvojili smo još neke ugledne osobe koje su svojim radom pridonijele napretku Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskoj znanosti i kulturi, što su kriteriji za dobivanje počasnog doktorata.

Profesor Egon Matijević za iznimnu znanstvenu i stručnu djelatnost, britanska filozofkinja Kathleen Vaughan Wilkes za znanstveni opus i nesebičnu potporu Hrvatskoj u ostvarivanju nezavisnosti i obrani od agresije te za velik doprinos hrvatskoj akademskoj zajednici, kao i francuski pravnik, sveučilišni profesor i političar Robert Badinter za golem doprinos borbi za pravnu kulturu, demokraciju i zaštitu ljudskih prava.

Potom francuski fizičar Jacques Friedel za doprinos razvitku znanosti i tehnologije na svjetskoj razini, bogato nastavno i organizacijsko djelovanje te dugogodišnju pomoć i brigu za razvitak hrvatske znanosti i visokoškolskog obrazovanja.

Producent i glumac Branko Lustig pak za umjetnička i producentska ostvarenja, kao i za dugogodišnje društveno djelovanje na dobrobit Hrvatske te promidžbu hrvatske kulture i umjetnosti.

Profesor Zdenko Regel dobio je počasni doktorat za vrijedne doprinose temeljnim i primijenjenim znanjima u području biljne biologije i biotehnologije te za afirmaciju Sveučilišta u Zagrebu u međunarodnoj akademskoj i istraživačkoj zajednici.

Profesor, skladatelj, dirigent i pedagog Milko Kelemen dobio ga je za doprinos napretku hrvatske glazbene umjetnosti, međunarodnoj afirmaciji Republike Hrvatske te ugledu Sveučilišta u Zagrebu i Republike Hrvatske općenito.

Književnik, povjesničar i teoretičar Stanko Lasić dobio je počasni doktorat za doprinos razvoju hrvatske znanosti o književnosti, nastanku pojedinih analitičkih paradigmi i usustavljivanju njegovih terminologija, međunarodnoj afirmaciji hrvatske književnosti te ugledu Sveučilišta u Zagrebu i Republike Hrvatske.

I zadnji, odnosno stoti počasni doktor je profesor emeritus Daniel Hagège sa Sveučilišta u Orléansu za doprinos razvoju znanstvenih istraživanja na Sveučilištu u Zagrebu, posebice u području biokemije, biologije i molekularne biotehnologije, a njegove velike zasluge su i poticanje suradnje sa zagrebačkim Sveučilištem i afirmacija toga sveučilišta u Europskom prostoru visokog obrazovanja (European Higher Education Area - EHEA).

Popis svih počasnih doktora nalazi se na stranici Sveučilišta u Zagrebu.

Podsjetimo, Muzička akademija je predložila, a Sveučilište u Zagrebu pokrenulo postupak dodjele počasnog doktorata Milanu Bandiću za zasluge u gradnji nove zgrade te akademije. Informacija o tome pojavila se prošle godine, ali tada još nije bilo službenog prijedloga.