12.30 Fernandez izražava skepsu prema 'pretjeranoj pojavnosti Gospinih poruka, ali i prakticiranju poruka kao naloga'. No, s druge strane, različite poruke iz Međugorja upravo nas upozoravaju da ne upadnemo u takvu klopku. Slušajte, ne tražite izvanredne stvari i sve će vam biti jasno'.

12.15 Dikasterij u svom dokumentu potiče one koji idu u Međugorje 'da prihvate kako se na hodočašće ne ide radi susreta s navodnim vidjeocima, nego radi susreta s Marijom, Kraljicom mira'.

'Neka se ljudi koji idu u Međugorje snažno usmjere na to da prihvate kako se na hodočašća ne ide radi susreta s navodnim vidjeocima, već radi susreta s Marijom, Kraljicom mira i – vjerni ljubavi koju ona osjeća za svoga Sina – radi susreta s Kristom te kako bi ga slušali u meditaciji Riječi sudjelovanjem u euharistiji i euharistijskom klanjanju, na način na koji se to događa u mnogim svetištima diljem svijeta, u kojima se s najrazličitijim naslovima časti Blažena Djevica Marija', piše u dokumentu.

12.00 U tekstu koji je objavio Vatican News, portal Svete Stolice, navodi se da dokument Dikasterija za nauk vjere, koji je odobrio papa Franjo, ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane za župu - svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, uz nekoliko pojašnjenja. Međugorje je tako dobilo status nulla osta (nihil obstat), što znači da se dopuštaju i potiču crkvena hodočašća i pobožnosti u tom svetištu.

U Noti o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje, koju je potpisao kardinal Víctor Manuel Fernández, pročelnik Dikasterija za nauk vjere, navodi se da pozitivna ocjena većine međugorskih poruka 'ne podrazumijeva proglašenje izravnoga nadnaravnog podrijetla'.

Pa ipak prepoznaje se vrijednost duhovnih plodova povezanih s međugorskim iskustvom, ovlašćujući vjernike da ga se pridržavaju jer su se 'dogodili brojni pozitivni plodovi i nisu se među Božjim narodom proširili nikakvi negativni ili rizični učinci'.

Dodaje se da su mjesta vezana uz međugorski fenomen odredišta hodočašća iz cijeloga svijeta. 'Pozitivni se plodovi očituju ponajviše kao promicanje zdrave prakse života vjere' u skladu s tradicijom Crkve.

Dogodila su se 'brojna obraćenja' ljudi koji su otkrili ili ponovno otkrili vjeru; povratak ispovijedi i sakramentalnoj pričesti, brojna zvanja te 'brojna pomirenja supružnika i obnove bračnoga i obiteljskoga života'. Zabilježena su i 'vrlo brojna ozdravljenja'.

Vatican News dodaje da Nota Dikasterija, koju je službeno odobrio papa Franjo, razmatra i glavne aspekte poruka, počevši od poruke mira shvaćenoga ne samo kao odsutnost rata, nego i u duhovnom, obiteljskom i društvenom smislu jer najoriginalniji naslov koji Gospa pripisuje sebi je, naime, Kraljica mira.

Taj se aspekt bolje razumije 'u ekumenskom i međureligijskom kontekstu Bosne i Hercegovine, obilježenom strašnim ratom s jakim religijskim elementima', dodaje se, a navodi Vatican News. Dokumentom se upozorava i na lažne proroke i navode takve poruke.

'Oni koji daju katastrofična predviđanja lažni su proroci.' Vatican News navodi da ovo tumačenje ne podrazumijeva proglašenje nadnaravnosti i podsjeća da nitko nije obvezan vjerovati u to, a nihil obstat (nema zapreka) – što je izdao mostarski biskup u dogovoru sa Svetom Stolicom – upućuje da vjernici 'mogu putem tog duhovnog prijedloga dobiti pozitivan poticaj za svoj kršćanski život te dopušta javno štovanje'.

11.50 Obraća se prefekt Dikasterija Víctor Manuel Fernández. 'Ovo nije službeni dokument, dakle nije riječ o konačnoj odluci o ukazanjima, ali dat ću vam vlastitu interpretaciju ovih podataka, s kojom se slažu i drugi koji su se bavili ovim pitanjem'.

11.40 Tajnik doktrinarnog odjela Dikasterija za nauk vjere, mons. Armando Matteo, uvodno je dao kronološki pregled ukazanja u Međugorju te iznio društveni kontekst u kojem su se ona prvotno dogodila. Predočio je i povijesnu sintezu istraživanja ovog fenomena u Vatikanu.

Konferenciju 'o duhovnom iskustvu Međugorja', koja se održava u Tiskovnom uredu Svete Stolice, predvodi prefekt Dikasterija za nauk vjere, kardinal Víctor Manuel Fernández, tajnik doktrinarnog odjela Dikasterija, mons. Armando Matteo, i ravnatelj uredništva Dikasterija za komunikaciju Andrea Tornielli.

Konferencija se održava u okviru novih Normi ​​za postupanje u razlučivanju navodnih nadnaravnih pojava, koje je u svibnju objavio Dikasterij za nauk vjere, a one su naznačile zaokret u procesu evaluacije takvih pojava nakon gotovo pola stoljeća.

Nove norme Vatikana

Spekulira se da bi Međugorje moglo dobiti 'zeleno svjetlo', odnosno najviši status prema najnovijim vatikanskim normama - tzv. nihil obstat. To zapravo znači da se ne izražava sigurnost o autentičnosti nadnaravnosti, ali se prepoznaju znakovi djelovanja Duha Svetoga. Dakle zeleno svjetlo može dobiti štovanje međugorske Gospe, odnosno hodočašća, ali bi se Vatikan u tom slučaju i dalje ograđivao po pitanju nadnaravnosti ukazanja.

Nagađa se da će u najgorem slučaju dobiti status prae oculis habeatur, što bi značilo da se 'prepoznaju pozitivni znakovi, ali postoje i elementi zbunjenosti ili rizika koji zahtijevaju razbor i dijalog s primateljima'.

Nove vatikanske norme za razlučivanje ukazanja i drugih nadnaravnih fenomena, koje je prefekt Dikasterija za nauk vjere, kardinal Victor Manuel Fernández, predstavio u svibnju ove godine, prije svega bi trebale ubrzati proces očitovanja o 'pučkim pobožnostima'. I doista, Vatikan je od svibnja 'riješio' već nekoliko slučajeva, među kojima su neka dobila 'zeleno svjetlo', a neka su odbačena kao laž i obmana.

Nove norme naznačile su veliku promjenu – autoritet Crkve više se ne uključuje u službeno definiranje nadnaravnosti određene pojave, čije dublje proučavanje, kako kažu, može zahtijevati puno vremena.

Što je papa Franjo dosad govorio o međugorskim ukazanjima?

Papa Franjo je u studenom 2013. izjavio da Gospa 'nije šef pošte koji bi svaki dan slao poruke', ne spomenuvši izravno Međugorje, ali potencijalno kritizirajući učestala navodna Gospina ukazanja međugorskim vidjeocima. Ta skepsa prema kasnijim ukazanjima iznesena je i u izvješću Ruinijeva istražnog povjerenstva, dostavljenog Papi 2014.

Osvrnuvši se na rad istražnog povjerenstva, Papa je 2017. naveo tri aspekta njegova izvješća o ukazanjima u Međugorju.

'O prvim ukazanjima, kada su vidjeoci bili djeca, izvješće više-manje kaže da moramo nastaviti s istraživanjem. Što se tiče navodnih trenutnih ukazanja, 'izvješće ima svoje sumnje' i 'treće – stvarna srž odnosa prema Ruiniju: duhovna činjenica, pastoralna činjenica, ljudi koji tamo odlaze i obraćaju se, ljudi koji susreću Boga, koji mijenjaju život - za to nema čarobnog štapića i ta se duhovno-pastoralna činjenica ne može poreći', rekao je tada Papa.

Ipak, Papa je 2019. dopustio hodočašća u Međugorje te odobrio biskupijama i župama da ih mogu službeno organizirati, a ne samo u privatnom aranžmanu, kako je dotad naznačila Kongregacija za nauk vjere. Sveta Stolica tada je precizirala da to odobrenje nije potvrda autentičnosti ukazanja te da ona još zahtijevaju ispitivanja.