Karlovačka šuma Kozjača treba obnovu pa je počela sječa starih stabala na 1500 hektara površine kako bi se autohtonim mladicama dalo dovoljno svjetla za rast, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare na rubu šume, nedaleko od grada
Voditelj Uprave šuma Podružnice Karlovac Marin Svetić nazvao je Kozjaču plućima grada i upozorio je građane i udruge da slijedi početak radova na obnovi šuma te treba posjeći i iz šume izvući oko 7000 prostornih metara drvne mase, ali ceste, šumski putovi i poučne staze nakon radova će se popraviti i dovesti u prvobitno stanje, a Kozjača će se pomladiti.
Pazit će se da se ošteti što manje terena, neće se saditi umjetno uzgojene sadnice, nego će se dati prostor samoniklim sadnicama iz žira koji su odbacila zrela stabla hrasta kitnjaka, rečeno je.
vezane vijesti
Uprava šuma Karlovac ove će godine za radove vezane uz uzgajanje šuma, tj. na popunjavanje šuma, pripremu staništa, njegu i drugo potrošiti 43 milijuna kuna, rekao je voditelj karlovačke Šumarije Željko Šimunović.
Na Kozjači i šumskom predjelu Mokricama prevladava hrast kitnjak, ali tu je, kako je dodao, riječ o prezreloj šumi koja treba obnovu da se "dobije plodonosna zrelost, drveće koje će moći baciti žir te da se zdrava šuma ostavi generaciji nakon nas".
Voditelj Odjela za uređivanje šuma Tomislav Katić je istaknuo je da se obnova provodi po propisima "Osnove gospodarenja" Hrvatskih šuma, što je ovjerilo Ministarstvo poljoprivrede. Osim zdravih i prezrelih stabala, starih 150 i više godina, sjeći će se i posušena stabla i ona oštećena vjetrom.
Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Oliver Vlainić je istaknuo da je bitno zadržati autohtone zavičajne vrste jer su se šume zasađene monokulturom smreke ili običnog bora pokazale problematičnima, osjetljivima na potkornjaka i druge štetočine i bolesti.
"Tome se vraća Europa, postoji i pokret 'Pro Silva Europa' koji se bori za novu strategiju održavanja šuma i povratak bukvi, koja je u Europi prirodno rasprostranjena, a mi uz bukvu imamo i hrastove šume", rekao je Vlainić. Pokazao je samonikle mladice iznikle od bukvice i žira, visoke između pola metra i metar, što upućuje na prirodnu obnovu, a njima, kako je rekao, trebaju odgovarajući uvjeti kako bi "uzrasle i napredovale do zrelosti".
Vlainić je istaknuo da se u Hrvatskim šumama organizirano i stručno gospodari 250 godina te da je struka odredila da hrast kitnjak plodonosi 120 godina, hrast lužnjak 140, bukva 100 godina, grab 70, a kesten 40 godina, što je i optimalna dob za sječu svake od tih vrsta.
