Istodobno se radi na uređenju operativne obale za složene radove na postavljanju nosivih stupova u more, koji uskoro predstoje. Nedavna najava hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića da će u slučaju nastavka gradnje tog mosta BiH biti primorana podnijeti tužbu protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, na gradilištu ne znače puno, piše Slobodna Dalmacija

Očito se nakon usvajanja državnog proračuna, kojim je osiguran novac za odvijanje radova, u ovoj godini odlučilo ozbiljno ući u taj projekt. A temelj za miran rad je dogovor stručnih skupina dviju država koji je potpisan u prosincu 2006. godine, kad je postignuta suglasnost o visini mosta od 55 metara i širini plovnog puta od 200 metara.

To omogućava prolaz i najvećih brodova, no pitanje je hoće li takvi brodovi ikada tuda proći jer se zbog uskog Pelješkog kanala ne bi mogli ni okrenuti.

Ministar Kalmeta nedavno je imenovao jedinicu za provedbu projekta “Pelješki most” u kojoj su Tomislav Cvetko, Igor Pukec, Hrvoje Milas, Veljko Nižetić i Zlatko Bender.

Uz koordinaciju državnog tajnika za razvitak Zdravka Livakovića, svakog se tjedna na gradilištu kod Komarne održavaju radni dogovori na kojima su i svi glavni direktori izvođača radova, ali i predsjednici uprava Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb.

Na radnom su dogovoru, dakle, glavne hrvatske građevinske tvrtke i tvrtke za koje najviše rade, a dogovaraju se svi detalji tog složenog posla. Riječ je, naime, o dosad najsloženijem građevinskom objektu koji se u Hrvatskoj gradio, o jednom od najsloženijih i najskupljih u Europi.

Procjenjuje se da će u konačnici stajati oko 300 milijuna eura. Najsloženiji poslovi tek predstoje: treba u dno Pelješkog kanala ugraditi nosače koji će moći nositi konstrukciju mosta. Specijalni su ruski brodovi prošle godine utvrdili da je tlo najvećim dijelom muljevito, a to znači da će posebnim postupkom trebati zabiti goleme čelične cijevi.

Na središnjem rasponu od 568 metara treba postaviti pilone, odnosno glavne nosače konstrukcije. Prije toga treba u dno zabiti čelične cijevi promjera dva metra i dugačke sto metara te ih napuniti betonom, i na to postaviti temelj veličine pola nogometnog igrališta!

Tek na to se nadograđuje armiranobetonski pilon promjera pet metara - objašnjava Marsel Friedel, glavni inženjer Konstruktora za mostove. Na središnjem dijelu mosta ti glavni stupovi bit će visoki 240 metara, s tim da je dio toga pod morem.

Uz dva glavna pilona bit će 11 manjih stupova, a na sve to idu čelične sajle, pa mosna konstrukcija. Stručnjaci kažu da će most biti četvorotračan zbog zakona statike, širina nije određena ambicijama da to bude profil brze ceste.

“Upucavanje” čeličnih cijevi, koje građevinari zovu “piloti”, u morsko dno koje je na dubini od 28 metara, obavlja samo nekoliko tvrtki u svijetu i sad je upravo u postupku odabir tko će to raditi. Za mjesec-dva taj će specijalizirani inozemni podizvođač doći, a onda će se u tihom Pelješkom kanalu početi odjekivati snažni udari specijalnih čekića.

– Ugovoreni rokovi još nisu dovedeni u pitanje i radovi se odvijaju predviđenom dinamikom - kaže državni tajnik Zdravko Livaković. Gradnja mosta Pelješac - kopno značit će skraćivanje puta za 40 kilometara i zaobilaženje prelaska državne granice s BiH na dva mjesta.

Zbog toga se na Pelješcu, na Korčuli i u cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji s nestrpljenjem osluškuju sve informacije o pravom početku radova. A to se upravo događa.

Najskuplji most

Dužina mosta je 2404 metra, širina 21,5 metara, širina središnjeg morskog prolaza 568 metara, dok je širina plovnog puta 200 metara, a najveća visina mosta 55 metara. Izvođač radova je poslovna udruga hrvatskih tvrtki – Konstruktora, Viadukta i Hidroelektre, a ugovorena cijena radova bila je 1,95 milijardi kuna bez PDV-a.