Arktička regija je već preplavljena vojnim aktivnostima, a stručnjaci vjeruju da će se to značajno povećati u nadolazećim godinama.

Prošli mjesec Norveška je održala jednu od najvećih vojnih vježbi pod nazivom Cold Response. Bio je to trening visokog intenziteta na ledu sa 16.300 vojnika iz 14 zemalja. U kakvim su uvjetima bili, dokazuje činjenica da je tijekom vojnih vježbi pet norveških vojnika poginulo kada se srušio njihov zrakoplov u blizini švedske planine.

SAD, Kanada i Danska održale su velike vježbe prije dva mjeseca, a vojni šefovi sedam glavnih arktičkih sila - Kanade, SAD-a, Rusije, Islanda, Danske, Švedske i Finske – sastaju se u svibnju u kanadskoj vojnoj bazi gdje će održati razgovore o pitanjima regionalne sigurnosti.

Rast će potreba za vojnom silom

Ništa od toga ne znači da će pravi rat na Sjevernom polu započeti uskoro. No, kako se povećava broj radnika i brodova na sjeveru s ciljem iskorištavanja rezervi nafte i plina, tako će rasti i potreba za ophodnjom granične policije, pa i za vojnom silom

Američki geološki institut procjenjuje da na Arktiku leži 13 posto novootkrivene svjetske nafte i 30 posto neiskorištenog prirodnog plina. Transportne staze mogu biti redovito otvorene preko Arktika do 2030. kako sve više temperature i dalje budu topile morski led, navodi se u analizi National Research Council koju je naručila američka mornarica prošle godine.

Ono što zemlje trebaju učiniti u vezi s klimatskim promjenama i dalje ostaje vruća politička tema. Ipak, to nije zaustavilo vojske koje kreću naprijed sa strategijama koje pretpostavljaju da će se trenutni trendovi nastaviti.

Rusija, Kanada i SAD imaju najveće udjele u Arktiku. Rusija, čija se trećina teritorija nalazi unutar arktičkog kruga, najagresivnija je među ovom trojkom u afirmiranju sebe kao regionalne supersile.

Rob Huebert, izvanredni profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Calgaryju u Kanadi, smatra kako se Rusija oporavila od svojih gospodarskih tegoba iz 1990-ih, što je značajno za obnovu arktičkih vojnih sposobnosti, te da je povećala svoje bombaške i podmorske aktivnosti.

On je dodao da je to navelo druge arktičke zemlje - Norvešku, Dansku i Kanadu - da nastave s regionalnim vojnim vježbama od kojih su odustali ili koje su smanjili nakon sovjetskog kolapsa. Čak su i zemlje poput Francuske izrazile interes za dovođenje svoje vojske na Arktik, piše CBS News.

'Imamo cijelu oceansku regiju koja je bila zatvorena, a sada se otvara svijetu', rekao je Huebert.

'Postoje brojni čimbenici koji sada dolaze zajedno i međusobno se jačaju, što će samo množiti vojni kapacitet u regiji kako vrijeme bude prolazilo', dodao je Huebert.

Amerika želi zadržati prednost na Arktiku

Konstatirajući da se Arktik zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta, američka mornarica je 2009. najavila nove arktičke smjernice izrađene od strane vlastite radne skupine koja se bavila klimatskim promjenama, a koje kroz tri faze strategije pozivaju da se poveća spremnost, poboljšaju odnosi s arktičkim narodima i identificiraju područja potencijalnog sukoba.

'Mi želimo zadržati našu prednost tamo gore', rekao je Ian Johnson, kapetan USS Connecticuta, nuklearne podmornice za arktičke uvjete.

'Naš interes za područje Arktika nikada nije oslabio. Arktik i dalje ostaje vrlo važan', naglasio je Johnson.

No SAD je i dalje loše opremljen za velike arktičke misije, navodi se u zaključcima simulacije koju je proveo US Naval War College. Izvještaj objavljen prošlog mjeseca navodi da američka mornarica nije 'dovoljno spremna provesti kontinuiranu pomorsku operaciju na Arktiku' jer nema brodova sposobnih za rad na ili u blizini arktičkog leda, nema objekte niti odgovarajuću komunikacijsku infrastrukturu.

'Rezultati pokazuju da mornarica ulazi u novo područje na Arktiku', rekao je Walter Berbrick, profesor na koledžu koji je sudjelovao u simulaciji.

'Umjesto da se druge zemlje oslanjaju na američku mornaricu, sposobnosti i resurse tijekom operacija u području Arktika, američka mornarica će biti ta kojoj će trebati potpora drugih', dodao je Berbrick.

Veliki rizici za Sjeverni pol

On je dodao da iako je nuklearna podmornica glavno sredstvo SAD-a, ratna mornarica ima neke druge ozbiljne nedostatke; primjera radi, nema nikakve ledolomce. Samo jedan koji je u funkciji pripada Obalnoj straži. SAD trenutno razmatra treba li nabaviti još jedan, piše CBS News.

No rat nije nužno najizravnija opasnost.

Heather Conely, direktorica Europskog programa u londonskom Centru za strateške i međunarodne studije, kaže kako će u slučaju bilo kakve konfrontacije na Arktiku vojska prvo morati spasiti svoje građane.

'Katastrofalni događaj, bilo iznenadno potonuće broda bilo ekološka nesreća uzrokovana eksploatacijom nafte ili plina, može imati velik utjecaj na Arktik', rekla je Conely.

'Problem nije militarizacija, već nedostatak sposobnosti, dok gospodarski razvoj i ljudska aktivnost dramatično povećavaju stvarni rizik', upozorila je Conely.