Pilot-projekt provodit će timovi školske medicine tijekom sistematskih pregleda učenika prvih razreda srednje škole ove školske godine, a svrha mu je da se u sljedećim godinama provodi diljem zemlje, rekla je zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Ivana Pavić Šimetin.

'Tu će aktivnost provoditi školski liječnici i medicinske sestre u sklopu sistematskog pregleda u prvom razredu srednje škole. Prođe li sve dobro te ako budemo imali dobre pokazatelje, nastavljamo dalje i s drugim razrednima u kojima se provode sistematski pregledi - najprije u osmom razredu osnovne škole, a zatim i u petom razredu te vjerojatno kod studenata prve godine', rekla je Pavić Šimetin.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), 20 posto djece vjerojatno ima nekih problema s mentalnim zdravljem, no samo kod 20 posto njih se ti problemi otkriju na vrijeme i pravodobno liječe. Zato je cilj ovog probira otkriti poremećaje u što ranijoj fazi, kad se djeci može bolje pomoći te kako bi stručna pomoć bila što uspješnija s očuvanom kvalitetom života, adolescenskog razvoja i obrazovanja.

Svaki dan potišteno je 15 posto djevojčica i pet posto dječaka

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) pokazalo je da se u dobi od 15 godina u Hrvatskoj približno svaki dan osjeća potišteno 15 posto djevojčica i pet posto dječaka, a razdražljivo je 16,2 posto djevojčica i 6,2 posto dječaka. Nervozu osjeća 22 posto djevojaka i 10,7 posto mladića, a glavobolju svaki dan ima 10 posto djevojaka i tri posto mladića.

Među učenicima je često i pijenje alkohola kao potencijalni uzrok tih zdravstvenih smetnji, a čak se osam posto dječaka i tri posto djevojčica opilo već u dobi od 11 godina. U dobi od 15 godina četiri posto učenika i 1,2 posto učenica pije alkoholna pića svaki dan.

Zbog određenih mentalnih poremećaja, u 2017. su zabilježene 133 hospitalizacije djece u dobi do devet godina te 266 u dobi od 10 do 19 godina.

Marija Posavec iz Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora kaže kako su djeca svjesna mentalnih poremećaja i da traže pomoć.

'Dosad smo kroz suradnju sa školama i kroz sistematske preglede tragali za mogućim pokazateljima mentalnih poremećaja kod djece. Pokazatelji su nam bili izostanci iz škole, poremećaji u socijalizaciji, izbjegavanje kontakata sa stručnim suradnicima škole, otežana suradnja s roditeljima. Sada ćemo uvesti screening i tragati za onima koje dosad nismo vidjeli, a imaju poteškoće. Djeca će u sklopu sistematskog popunjavati upitnik na temelju kojega će se doći do podataka koji upućuju da se možda radi o nekom takvom poremećaju', rekla je Posavec.

Prema podatcima WHO-a, teškoće u mentalnom zdravlju odgovorne su za 16 posto bolesti u adolescenciji. Čak 50 posto mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a većina ih se ne prepozna pravodobno. Depresija je jedan od vodećih uzroka bolesti i nesposobnosti adolescenata, a posljedice neliječenja protežu se na odraslu dob.