Hrvatske vode bagerima će sastrugati muljeviti materijal sa 15 hektara površine ribnjaka, u kojem je sada već višegodišnja vrbova šuma, i ugraditi ga u obližnji nasip, najavio je Zoran Đuroković, voditelj Hrvatskih voda Osijek. 'Ispod mulja nalazi se kvalitetan pijesak koji ćemo također iskopati i iskoristiti za učvršćivanje nasipa u dužini od pet kilometara', najavio je.

Nakon krčenja i produbljivanja, za 1,60 metara, površina će se poplaviti vodama iz Kopačkog rita i nasuti nekoliko otoka koji će ribnjaku dati izgled prirodnog jezera. Radovi će koštati između 10 i 12 milijuna kuna, a kako je obećao Đuroković, bit će gotovi do kraja godine.

Premda se radi o vrlo malom dijelu ribnjaka koji se, podijeljeni u table A, B, C i D, prostiru na 600 hektara područja, krčenjem tih 15 hektara omogućit će se povratak ptica močvarica na ulaz u Park prirode Kopački rit. Danas jedino edukativni panoi podsjećaju da su ribnjaci Podunavlje nekada bili omiljeno stanište ptica i proizvođač značajnih količine ribe.

Budući da se ribnjaci nalaze iza nasipa, u branjenom području, voda može ulaziti na većinu površina jedino pomoću prepumpnih stanica, a njih nema otkada je Agrokor preuzeo baranjsku tvrtku Belje, koja je tada upravljala ribnjacima. O suhim zaraslim ribnjacima danas se više ne brine ni uprava Parka prirode, ni Općina Bilje, a dosad ni Hrvatske vode. U međuvremenu je postavljena žičana ograda i proglašeno lovište lokalnih lovaca.

Ekolog i nekadašnji upravitelj Ribnjačarstva Podunavlje Darko Getz od 2004. godine upozorava da napuštanje ribnjačarske proizvodnje znači gubitak važnog ornitološkog staništa. 'Istraživanjima 1981. i 1982. godine zabilježena je 41 porodica, 117 vrsta, a od toga 77 pripada zavičajnim gnjezdaricama, 34 su bile redoviti gosti, šest vrsta s naznakom rariteta i jedna je vrsta bila prvi put zabilježena na ovom području', upozorava godinama Getz, inače predsjednik udruge Fluvius. Na sastanku je podržao plan Hrvatskih voda, ali tražio je i da tih 15 hektara bude samo početak cjelovite obnove ribnjaka.

U dokumentu Projekti revitalizacije vodenih površina na području Osječko-baranjske županije, Đuroković je najavio i da će Hrvatske vode razmuljiti dio rita između Bilja i rijeke Drave, poznato kao Dravica, da bi se u tom području površine oko 300 hektara Osječanima omogućilo odvijanje rekreativnih sadržaja.

To područje zapadno od ceste Osijek-Bilje po svim je karakteristikama važno kao i Kopački rit i zato nevladine organizacije traže njegovo pripajanje Parku prirode, rekla je Ljiljanka Mitoš Svoboda iz Press centra za okoliš. 'Podržat ćemo radove ako se njima unaprijedi hidrološka vrijednost područja i time doprinese razlozima za proširenje Parka prirode', istakla je.

Voditelj tog projekta Silvio Brezak naglasio je da se trenutno radi na izradi projektnog prijedloga koji će Hrvatske vode predati na sljedećem natječaju europskog fonda IPA za prekograničnu suradnju Hrvatske i Mađarske. 'Tražimo savjete zainteresiranih nevladinih udruga da bismo što kvalitetnije izradili taj projekt', rekao je Brezak.

Osim ta dva projekta, o kojima se najviše raspravljalo na sastanku, Hrvatske vode najavile su početak radova na revitalizaciji starog rukavca Drave kod Belišća, gdje će se obnoviti 57 hektara vodene površine, jednog rukavca oko 'Otoka ljubavi' kod Osijeka, područje Boroš Drave u pograničnom području s Mađarskom. Zahvaljujući sredstvima europskog programa IPA, obnovit će se 32 hektara starog korita rijeke Vuke kod Laslova, za što Europa daje 1,1 milijun eura. Radovi na Vuki završit će u veljači 2012. godine, kada će nastati novi meandar dužine 4,3 kilometra na mjestu nekadašnjeg, nestalog nakon presijecanja korita prokopom.

Ostali projekti u planu vezani za područje uz Kopački rit, najavili su u Hrvatskim vodama, revitalizacija je poplavnog područja ušća rijeke Drave u Dunav, stare Drave u Bilju i vodenih površina u Kopačkom ritu.

Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode rekao je da će suradnja nevladinih organizacija i Hrvatskih voda ubuduće ovisiti o takvim sastancima. 'Postoji inicijativa udruga kojom tražimo tri stvari – zaustavljanje svih projekata na rijekama kojima se degradira okoliš, provedba projekata u skladu sa zakonima i preventivno poboljšavanje hidroloških i hidromorfoloških vrijednosti naših rijeka', rekao je Mikuška. U toj inicijativi zasad su WWF i Euronatur, a od domaćih udruga HDZPP, Zelena akcija, Ekološko društvo Drava, Dravska liga, Zaštitarsko ekološka udruga Senjar i Ekološko društvo Koprivnica.