Svoja iskustva na okruglom stolu u organizaciji Lidera podijelili su Goran Brajdić iz Dalekovoda, Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, Jure Radić, šef Instituta IGH, Marko Bartulić iz Hvidre i Nikola Veović iz Đuro Đaković Alatnice.

Brajdić je rekao kako je u prvom dijelu predstečaja navažnija iskrenost, nakon čega ide velika borba sa Finom i Trgovačkim sudom u drugog stupnju. Vode se, kaže i velike borbe sa velikim zaposlenicima i dobavljačima, koji žele doznati što će dogoditi u predstečaju.

'Treći dio priče je najlakši, ali najodgovorniji. Sada treba platiti ono što smo dogovorili i mogu vam reći da će već sljedeći tjedan naši dobavljaći dobiti 20 posto svojih potraživanja' obznanio je Brajdić. U budućnosti, najveća hrvatska građevinska kompanija nastaviti će proizvoditi dalekovode i trafostanice. Neće biti više ulaganja u čudne firme i nekretnine, idemo u infrastrukturu obećao je Brajdić.

Košćec, koji je u Varteks došao 2005. godine tvrdi da je firma tada bila u stanju u kakvom je ulazila u predstečaj. Pokušao je rasteretiti dio imovine prije predstečaja, no do zajedničkog rješenja sa bankama se nije dolazilo ni nakon godina pregovora. U međuvremenu firma je ipak uspjela ostvarivati operativnu dobit sve do dolaska svjetske financijske krize, sredinom 2009. godine kada su se također vodili pregovori s vjerovnicima.

Dug prema državi tada nije bio značajan, glavni vjerovnici bile su banke. Plan restrukturiranja u tom času pohvalile su neke banke, no opet se nije došlo do konsenzusa na razini svih banaka, a dug prema državi je sve više rastao. 'Kroz predstečajnu nagodbu smo uspjeli riješiti kompletan dug od 600 milijuna kuna i četiri mjeseca nakon toga riješili i dug prema bankama. S HBOR-om smo dogovorili svjež novac koji koristimo za programe restrukturiranja', rekao je Košćec.

Jure Radić je rekao kako je preuzeo odgovornost za sve probleme u IGH-u i kako je činjenica da je predstečaj bio uspješan. 'Core biznisi IGH su projektiranje i nekretnine. Pad sa sto milijuna eura na 30 milijuna eura prometa rijetko tko može izdržati. Osim što smo radili racionalizaciju, pokušali smo se i dogovoriti s bankama. S jednom se bankom možda i možete dogovoriti, ali sa njih sedam ne. Tu nas je spasio predstečaj koji nam je omogućio da se bavimo projektiranjem i u drugi plan gurnemo nekretninski biznis. Podmiriti ćemo sve do zadnje kune', obećava i Radić.

Na pitanje što bi u predstečajevima trebalo poboljšati, Radić je rekao da se mora moći odbiti i veći iznos potraživanja jer su ga neki vjerovnici pokušali ucijeniti. Isto tako, rečeno je da bi se Zakon trebao zvati 'dogovor s vjerovnicima ', a ne predstečaj, jer samo spominjanje stečaja povlači negativne konotacije. Veliki problemi javljaju se i u sudjelovanju u natječajima, dosta poslova izgubljeno je u Hrvatskoj jer se natječaje ne mogu javljati firme u predstečajevima.

'Skloni smo kritizirati, kao da ne znamo da se zakoni razvijaju sa društvom. Zakon o predstečajevima je omogućio da svi zajedno sjednemo za stol i razgovaramo. Neke firme će propasti, ali barem nećemo imati dodatne gubitke', zaključio je Košćec.