Podaci su to koje je na konferenciji za novinare sa šefom Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paulom Vandorenom iznio Dragan Bagić, voditelj istraživanja.

'Ako gledamo cjelokupan uzorak, onda se 53 posto građana izjasnio za članstvo, a 40 posto izjasnilo se protiv članstva Hrvatske u EU, a ako gledamo samo one koji bi izišli na referendum, onda ta podrška raste na 57 za, a 37 posto je protiv', naglasio je Bagić. Prema njegovom mišljenju, koje se temelji na istraživanjima koja već šest godina provodi za Delegaciju Europske unije u Zagrebu, male su šanse da referendum bude neuspješan ako se nešto ne promijeni u motivaciji birača koja je već dugo stabilna. Završetak pregovora nije donio bitan pozitivni pomak, a čak je za dva posto pao broj birača koji bi izašli na referendum o članstvu u Europskoj uniji u odnosu na travanj. 'Potpora članstvu u Europskoj uniji je 2003. godine pala sa 70 posto na nešto više od 50 i otada je stabilna na toj razini', rekao je Bagić.

Istraživanje je također pokazalo da je teško detektirati euroskeptike kao neku posebnu skupinu u društvu jer ih ima jednako unutar svih segmenata populacije. Zanimljivo je da bi čak 42 posto birača HSP-a glasovalo za članstvo u Europskoj uniji iako ta stranka ima izrazito euroskeptične stavove. Što se tiče očekivanja od Europske unije, glavna briga građana je strah da će se povećati cijene i režije nakon ulaska u EU. Begić smatra da je to zbog uvjerenja građana da uvođenje eura automatski znači povećanje cijena. Također, građani smatraju da će beneficije članstva u Europskoj uniji kasnije dati plodove, a štete od članstva očekuju odmah. Građani su u sklopu istraživanja pisali i kratki test znanja o Europskoj uniji i prosječan rezultat je bio jedva natpolovičan, ali i to je porast u odnosu na prošlu godinu. 'Samo 12 posto građana se osjeća dobro informirano o Europskoj uniji, a poražavajuće je da u šest godina u tom segmentu nema gotovo nikakvih promjena', rekao je Bagić i dodao da su građani još uvijek gladni informacija iz Europske unije. Građane u tom smislu najviše zanima što je Hrvatska ispregovarala s EU-om, kao i učinci integracije na ekonomsku situaciju i standard života. 'Moramo nastaviti objektivno informirati građane o posljedicama budućeg članstva u Europskoj uniji i utjecajima koje će imati na njihov svakodnevni život', rekao je veleposlanik Vandoren.

Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.010 građana u polusatnom razgovoru.