Artem Verkov, direktor Odjela za razvoj plinske industrije Ministarstva energetike Ruske Federacije, najavio je ovih dana da ruska vlada namjerava dodatno zaštititi svoje strateške energetske objekte protuzračnim sustavima tipa Pancir S1. Najava o upotrebi efikasnije protuzračne obrane stiže nakon što je Ukrajina posljednjih mjeseci pojačala napade na rusku infrastrukturu, gađajući brojne velike rafinerije u pokušaju da uspori opskrbu ruske vojske i zaustavi njezino napredovanje.

Prema podacima koje je objavila novinska agencija Reuters, ruski kapaciteti za preradu nafte, a koji su zatvoreni nakon napada ukrajinskih dronova u prvom tromjesečju ove godine, iznose oko 4,6 milijuna tona (370.500 barela dnevno) ili sedam posto od ukupnog broja prerađene nafte. Isti izvor podsjeća da je Ukrajina od siječnja ove godine izvela nekoliko uspješnih napada na rusku naftnu infrastrukturu, pogodivši deset velikih rafinerija, što je dovelo do njihovog zatvaranja i smanjenja obujma proizvodnje.

Treba napomenuti da je, unatoč službenim izjavama vlasti, trenutno najmoćnije oružje protuzračne obrane u službi Nacionalne garde Rusije protuzračni top ZSU-23-2, a sustav Pancir S1 nalazi se samo u sastavu oružanih snaga Ruske Federacije. Međutim poznato je da su se sredinom prošle godine intenzivirali razgovori o prebacivanju tenkova i drugog teškog naoružanja iz vojske u gardu da bi se uspostavila ravnoteža nakon pobune plaćenika iz zloglasne skupine Wagner.

Moderniji ruski sustavi zemlja-zrak (SAM) već su viđeni kao dio slojevite protuzračne obrane oko ruske prijestolnice. Modularni SAM-ovi zamijećeni su na krovovima zgrada u središtu Moskve te čuvaju važna administrativna sjedišta, posebno oko Kremlja, dok su unutar grada postavljeni i na posebne tornjeve. Ti su sustavi zamijenili prastare sovjetske protuavionske topove ZSU-23-2 kalibra 23 milimetra, razvijene 50-ih godina prošlog stoljeća radi uništavanja neprijateljskih letjelica na visinama do 2,5 kilometara.

Pancir prati metu od samo 2,5 centimetara

Pancir S1, koji bi trebao zamijeniti zastarjelo naoružanje, po svojim je karakteristikama najprikladniji za suzbijanje napada bespilotnim letjelicama u usporedbi s ostalom ruskom protuzračnom obranom. Ovaj hibridni topničko-raketni sustav, koji je pored raketa naoružan s dva topa 2A38M kalibra 30 milimetara, sposoban je za autonomno djelovanje, oslanjajući se samo na podatke vlastitog motrilačko-ciljničkog radara, kao i na spomenuta relativno jeftina sredstva presretanja.

Riječ je o sustavu kombiniranog kratkog i srednjeg dometa te predstavlja najnoviju tehnologiju protuzračne obrane s elektrooptičkim blokom za nadzor i upravljanje paljbom. Kako radi na više kanala, Pancir S1 je sposoban istovremeno presresti nekoliko ciljeva, što je važno u masovnim napadima dronovima, kakve u posljednje vrijeme izvode Ukrajinci. Što se tiče raketa, koristi do 12 dvostupanjskih radio ili optički vođenih projektila zemlja-zrak tipa 57E6 na kruto gorivo, a raspoređeni su u dvije šestocijevne skupine na kupoli.

Projektil ima dvokalibarsko tijelo koje se sastoji od dva stupnja u tandem konfiguraciji te radni raspon od 18 kilometara i maksimalnu visinu leta od 15 kilometara. Maksimalna brzina projektila je oko 3,8 Macha, odnosno 1300 metara u sekundi, dok sustav za upravljanje paljbom uključuje radar za pronalaženje ciljeva i onaj za praćenje s dva valna pojasa koji rade u valnom području UHF i EHF. Njegov domet praćenja je do 26 kilometara za metu od dva četvorna metra, a minimalna veličina mete koju može pratiti iznosi tek 2,5 četvornih centimetara. Osim radara, sustav za upravljanje paljbom ima elektrooptički kanal s dugovalnom termalnom kamerom i infracrvenim goniometrom koji digitalno obrađuje signal i automatski prati cilj.

Nedostatak sustava kao ključni problem obrane

Sustav je postavljen na kamion Ural 5223 te se u kontejneriziranom obliku vrlo jednostavno postavlja i na neko drugo podvozje, poput tijela oklopnog transportera ili manjeg broda. Osnovna namjena sustava je zaštita važnih punktova poput aerodroma, zapovjednih i komunikacijskih središta, a zamišljen je za obranu od zrakoplova, helikoptera, krstarećih raketa, bespilotnih letjelica i vođenih bombi. Također može djelovati protiv površinskih ciljeva kao što su tenkovi, oklopni transporteri, borbena vozila pješaštva i slično.

Pancir S1 je konstruiran u Instrumentalno-projektnom uredu KBP Tula, a proizvodi se u Uljanovsku. Proizvođač ističe da je potpuno otporan na ometanje zbog višespektralnog radarskog i optičkog sustava koji radi na decimetarskom, centimetarskom, milimetarskom i infracrvenom valnom području. Pored Rusije i UAE-a, ovim sustavom naoružani su Alžir, Etiopija, Ekvatorijalna Gvineja, Iran, Irak, Jordan, Oman, Srbija, Sirija i Vijetnam, a za njegovu kupnju jedno vrijeme bio je zainteresiran i Brazil.

Premda je Pancir S1 itekako moćniji od antiknih topova ZSU-23-2, Rusija ima ograničen broj takvih sustava koji se trenutno koriste u ratu protiv Ukrajine ili radi zaštite strateški važnih vojnih objekata. Stoga će se oni zbog zaštite ruskih rafinerija morati ukloniti s dužnosti na drugim ključnim točkama, čime će se oslabiti njihova obrana.