U zagrebačkoj policiji smatraju kako su krađe bicikla sve češće budući su oni postali jedno od najpoželjnijih prijevoznih sredstava, a ne treba smetnuti s uma kako broj krađa ljubimaca na dva kotača raste i zbog sve lošije gospodarske situacije i besparice. Povećanom broju krađa pomažu i sami vlasnici bicikla jer ne pridaju previše pažnje samozaštiti. Naime, mnogi sjednu na bicikl kako bi skoknuli do prodavaonice, pošte i slično ne očekujući neugodnosti, a upravo su ti kratki trenuci nepažnje oni koje će se dugo pamtiti, navode u zagrebačkoj policiji, dodajući kako se bicikli najviše kradu na ulicama, ali i iz šupa, stubišta i iz zatvorenih i učestalo slabije zaštićenih podrumskih prostorija. Koliki su razmjeri krađa i koliko je to zapravo unosan posao, dovoljno govori i službeni podatak kako se godišnje ukrade nekoliko tisuća bicikala čija je ukupna vrijednost oko dva milijuna kuna, što svakako nije nezanemarivo.

Analizirajući pak statistiku kojom raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova, što se tiče velikih gradova, najviše bicikala nestane na području Zagreba, a najmanje u Rijeci, a ono što posebno zabrinjava vlasnike jest to da na području velikih gradova policajci uspiju razriješiti svaki treći slučaj krađe, no to ne znači i da je pronađen i ukradeni bicikl. U većini tih slučajeva lopovi su maloljetnici ili je bicikl niže materijalne, ali za vlasnika nerijetko velike sentimentalne vrijednosti pa se stoga kradljivci ne procesuiraju. Kako bi se smanjile krađe, u PU zagrebačkoj upozoravaju građane da ne kupuju bicikle bez računa, a sumnjive ponude za kupnju obavezno prijave. Policija također savjetuje da bicikl treba fotografirati, zabilježiti njegove karakteristike, a ako nema brojeva na okviru, bicikl treba odvesti bravaru kako bi unio neki karakterističan prepoznatljivi broj i znak. Budući da nijedna osiguravajuća kuća ne prodaje police osiguranja bicikla od krađa, na samim je vlasnicima maksimalno se potruditi da im bicikl ne završi u rukama lopova, poručuju u policiji.

Kako su krađe sve češće, ljubitelji vožnje na dva kotača počeli su se samoorganizirati i provoditi lov na lopove. Među njima je i udruga Moj bicikl, koja na svojim web-stranicama ima svojevrsnu tjeralicu gdje objavljuju fotografije ukradenih bicikala te videosnimke nadzornih kamera na kojima se vide lopovi u akciji. Temeljem tjeralica dosad su unazad nekoliko godina pronašli desetak bicikala, što nije velik broj, no vlasnicima ukradenih bicikla ipak ulijeva nadu kako će i njihov ljubimac biti u toj statistici.

Hvalevrijedan je potez samozaštite i osnivanja biciklističkog registra ili BicRega, zbog kojeg lopovi zasigurno ne spavaju mirno. Naime, kako policija nema dovoljno resursa kako bi se bavila problemom krađa bicikala na zadovoljavajućoj razini, skupina entuzijasta je pokrenula tu bazu bicikala s pripadajućim brojevima okvira. Svrha ove baze je smanjenje krađa bicikala te olakšavanje pronalaska vlasnika ukradenog bicikla. Jednom uneseni bicikl bit će pohranjen u bazi podataka te je dostupan za provjeru u svakom trenutku. Zamisao sprječavanja krađe bicikala funkcionira na vrlo jednostavan način tako što ukoliko dođe do krađe, vlasnik odmah treba prijaviti krađu. Kada pak lopov pokuša prodati vruću robu, kupac jednostavno provjeri broj okvira, ustanovi da je bicikl ukraden te cijelu stvar prijavi policiji. Osnivači BicRega upozoravaju kako je čest slučaj da policija pronađe bicikl, ali ne može saznati vlasnika. Takav bicikl se tada prodaje na dražbi, a mogao je biti vraćen vlasniku, dok upravo pomoću Bicrega policija vraća takav bicikl, no isključivo uz uvjet da je bicikl registriran u bazi i ima naljepnicu koja stoji 30 kuna. Naljepnice pritom imaju preventivnu svrhu u vidu upozorenja potencijalnom kradljivcu, što će lopovu u svakom slučaju stvoriti dodatne probleme pri prodaji. U bazi podataka zasad se nalazi nešto više od 2.000 bicikala, a već u samom početku osnivanje registra pokazalo se opravdanim jer je u jednoj akciji policije pronađeno desetak ukradenih bicikala, a prilikom kriminalističke obrade policija koristi upravu podatke BicRega.

Sindikat biciklista, jedna od najaktivnijih udruga za promoviranje vožnje na dva kotača, u vrijeme kada se krade sve više bicikala upozorava kako bi policija, unatoč dobroj suradnji s udrugom, trebala ozbiljnije shvaćati krađe i početi provoditi međugradske i međudržavne akcije razbijanja lanaca krađe i prodaje. Volonteri Sindikata biciklista smatraju kako bi zakonima trebalo otežati i strože kažnjavati krađu bicikala kao prometnih sredstava od osobitog društvenog značaja. Uz to upozoravaju kako se nerijetko krađe bicikala zakonski i u praksi metu pod tepih što prisnažuju prošlogodišnjim izvještajem PU zagrebačke u kojem se prikazuje drastičan pad krađe bicikala iako broj krađa raste naočigled. U Sindikatu navode kako je policija donedavno pravilno pratila i evidentirala krađe, no njihov broj se prepolovio zbog promjena u načinu vođenja statistika, dok se izmijenila i najmanja šteta za koju se pokreće postupak po službenoj dužnosti s tisuću na dvije tisuće kuna. Usto, ističu kako su u gradovima postavljeni loši parkinzi za bicikle u obliku spirala za koje je moguće vezati samo prednji kotač što olakšava posao lopovima, posebno novih bicikala čiji se kotači mogu skinuti u svega nekoliko sekundi.