Na snimci (1:20) jedne od nadzornih kamera Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čije su zgrade jako oštećene u potresu, vidi se kako nekoliko mačaka mahnito bježi par sekundi prije nego se tlo počelo tresti. Riječ je o trenucima prije nego li je Zagreb u nedjelju u 6 sati i 24 minute zatresao jak potres jačine 5,5 stupnjema po Richteru.

Sličnu je pojavu zabilježila nadzorna kamera u Albaniji par sekundi prije jakog potresa jačine 6,4 prema Richteru koji se zbio u studenom 2019. Ta je snimka postala viralna, a tportal je tada pisao kako se o tome da životinje mogu predosjetiti podrhtavanje tla prije nego što se ono dogodi piše se ne desetljećima, već tisućljećima, s obzirom na drevne zapise o čudnom ponašanju životinja prije potresa. No ta je teorija tek u posljednjem desetljeću dobila pravo znanstveno utemeljenje.

Njemački prirodoslovac Helmut Tributsch, dugogodišnji profesor na berlinskom sveučilištu, 1982. objavio je knjigu o predznacima potresa u životinjskom svijetu naslovljenu u prijevodu 'Kada se zmije probude'.

Naslov je posveta možda najstarijem zapisu o ponašanju životinja prije potresa, i to onog koji se dogodio u Grčkoj 373. godine prije Krista.

Dakle dva dana prije tog potresa zmije, lasice i crvi napustili su područje oko grada Helikea, u kojem je bio epicentar.

Postoji i zapis star preko 200 godina o potresu koji se dogodio kod Napulja 1805. godine, kada je zabilježeno da su domaće životinje nekoliko minuta prije mukale, lajale, gakale, zavijale…

Tim i s još 70-ak povijesnih zapisa o potresima prije kojih je zabilježeno neobično ponašanje životinja bavio se Tributsch u svojoj knjizi koja je doživjela i hrvatsko izdanje pod naslovom 'Predznaci potresa'.

Analizirao je 78 prikupljenih i neovisnih opisa neobičnog ponašanja životinja. Takvih je slučajeva bilo diljem zemaljske kugle, a to je, kaže autor, važno kako kritičari ne bi rekli da su zapisi o čudnom ponašanju životinja plod praznovjerja pojedinih naroda.

Upravo je pomoću vodozemaca, konkretno žaba, dokazano to da životinje predosjećaju potres. Naime 2009. stanovnici L'Aquile u Italiji primijetili su da su žabe napustile svoju baru danima prije udara potresa. Rezultati studije objavljeni su u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, a pokazuju da stijene u Zemljinoj kori pod pritiskom ispuštaju nabijene čestice koje reagiraju s podzemnim vodama.

Životinje koje žive u blizini vrlo su osjetljive na kemijske promjene i mogu ih osjetiti danima prije nego što stijene kliznu i uzrokuju podrhtavanje tla, pisao je tportal prije nekoliko godina, nakon što je objavljeno istraživanje.

Međutim svaki od ovih slučajeva bio je anegdotalan. Veliki potresi su toliko rijetki da je okolnosti u kojima se odvijaju gotovo nemoguće detaljnije istraživati. No slučaj u L'Aquili bio je drugačiji. Naime biologinja Rachel Grant je u vrijeme neposredno prije potresa ondje provodila istraživanje kolonije žaba za svoju doktorsku disertaciju.

'Bilo je to vrlo dramatično', prisjetila se Grant i dodala: 'Od 96 žaba, populacija je pala gotovo do nule u samo tri dana.'

Biologinja je svoja promatranja objavila u časopisu Journal of Zoology, a nakon toga NASA je kontaktirala s njome. Znanstvenici američke svemirske agencije već dulje vrijeme istražuju kemijske promjene koje se zbivaju u stijenama pod ekstremnim pritiskom. Zanimalo ih je mogu li se one povezati s masovnim egzodusom žaba. Njihova laboratorijska istraživanja pokazala su ne samo da se one mogu povezati, već i da Zemljina kora izravno utječe na kemiju bara u kojima su žabe u to vrijeme živjele i razmnožavale se.

NASA-in geofizičar Friedemann Freund pokazao je da stijene pod velikim pritiskom prije potresa ispuštaju električno nabijene čestice. Te čestice mogu prijeći u okolne stijene, a kada stignu na površinu, reagiraju sa zrakom i pretvaraju njegove molekule u nabijene ione.

'U medicinskim je krugovima poznato to da pozitivni ioni u zraku mogu uzrokovati glavobolje i mučnine kod ljudi te povećati razine serotonina, hormona stresa u krvi životinja', rekao je dr. Freund. Ioni također reagiraju s vodom i pretvaraju je u vodikov peroksid. Taj kemijski lanac može utjecati i na organske tvari otopljene u vodi bare i pretvoriti bezopasne materijale u otrove.

Zabilježeni mehanizam je vrlo složen pa stručnjaci smatraju da ga je potrebno podrobno istražiti. Međutim dr. Grant ističe da je to prvi uvjerljiv mehanizam koji razotkriva zbivanja prije potresa na koja reagiraju životinje koje žive u vodi ili na okolnom tlu.