Predloženim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje se nalazi u javnom savjetovanju, predviđa se poskupljenje participacije za određene zdravstvene usluge koju plaćaju osiguranici bez dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Prema predloženim izmjenama, poskupjeli bi:

• specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici s 25 kuna na 33 kune, odnosno 4,41 eura
• specijalistička dijagnostika koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite s 50 kuna na 67 kuna, cca devet eura
• ortopedska pomagala i drugi medicinski proizvodi utvrđeni listom ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda s 50 kuna na 67 kuna, cca 9 eura
• specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji te za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući s 25 kuna na 33 kune, odnosno 4,41 eura
• troškovi bolničke zdravstvene zaštite sa 100 kuna na 134 kune, cca 18 eura
• dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe od 18 do 65 godina s 1000 kuna na 1333 kune, cca 177 eura
• dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe starije od 65 godina s 500 kuna na 670 kuna, cca 89 eura
• povećanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite s dvije tisuće na četiri tisuće kuna, odnosno 530 eura.

U Ministarstvu zdravstva vjeruju da će ove izmjene pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava i da će na ovaj način uprihoditi dodatnih 125 milijuna kuna godišnje.

Sistematski pregledi za sve

Izmjene zakona predviđaju i uvođenje sistematskih pregleda za sve kategorije osiguranika radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Ako zakonske izmjene budu prihvaćene, pacijenti koji trebaju zdravstvenu uslugu i ne mogu je dobiti u javnom zdravstvu u Hrvatskoj, mogli bi je dobiti, umjesto u inozemstvu, u privatnoj ordinaciji kod neugovornih pružatelja zdravstvene zaštite, čime bi se smanjili troškovi liječenja.

Predloženo je i uvođenje liste lijekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda te dentalnih pomagala bez naznake 'osnovna', 'dopunska' ili 'dodatna'. Na taj način se, stoji u prijedlogu izmjena, otvara mogućnost formiranja lista ovisno o poslovnoj odluci i raspoloživom novcu za pojedinu vrstu zdravstvene zaštite.

Pravo na bolovanje iznad 65. godine

Pravo na bolovanje imat će osobe do 70., a ne više samo do 65. godine, uz uvjet navršenih 15 godina mirovinskog staža. Novina u zakonu je i prijedlog prema kojem će kontrolori privremene nesposobnosti za rad moći prekinuti bolovanje kada utvrde da za njegov nastavak ne postoje medicinske indikacije.

Ukoliko utvrde da netko lažira bolovanje ili obavlja neke druge poslove moći će ga kazniti kaznom od 1060 do 1990 eura odnosno sadašnjih 15 tisuća kuna. Liječničke koji su omogućili lažno bolovanje može se pak kazniti s 20 tisuća kuna odnosno u rasponu od 660 do 2650 eura.

Kad je riječ o izvorima financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja, predlaže se da osiguravajuća društva uplaćuju pet posto od premije osiguranja od automobilske odgovornosti na ime troškova liječenja prometnih ozljeda. Razlog za povećanje postotka s četiri na pet posto obrazlaže se činjenicom da broj vozača i motornih vozila stalno raste te da od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama njih oko pet posto ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi, dok deset posto trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.

Izmjene zakona dohvatiti će i studente koji sada imaju pravo na redovnu zdravstvenu zaštitu do 26 godine. Ta se granica briše i osiguranje će moći imati bez obzira na godine osam godina.

Što se tiče predloženih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uvodi se obveza svakog zdravstvenog radnika u okviru kompetencija, ako se to od njega zatraži, pružanja hitne medicinske pomoći svakoj osobi kojoj je potrebna takva pomoć.

Također se uređuje rad mobilnih ljekarni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na potpomognutom području na način da ljekarničku djelatnost može obavljati ljekarnička ustanova ili dom zdravlja čiji je osnivač jedinica lokalne/regionalne samouprave.

Opće bolnice u vlasništvu države

Ono što je posebno dignulo prašinu proteklih mjeseci je činjenica da opće bolnice prelaze u vlasništvo države, uz mogućnost da se na području županije (Grada Zagreba) može osnovati jedna opća bolnica. Istovremeno će se omogućiti osnivanje podružnica u bolnicama. Opće bolnice ubuduće će moći osnivati isključivo država, a za pojedine djelatnosti mogu umjesto posteljnih kapaciteta osigurati dnevne bolnice.

Druga stvar su domovi zdravlja i specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita u njima.

Predloženim zakonom određuje se da se na području jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba osniva jedan dom zdravlja. Zbog specifičnosti pružanja zdravstvene zaštite na pojedinim područjima te na otocima može se osnovati podružnica doma zdravlja.

S ciljem jačanja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite izvan bolničkih zdravstvenih ustanova i unutar domova zdravlja dopunjuju se važeće odredbe na način da dom zdravlja mora osigurati provođenje specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite sukladno mreži javne zdravstvene službe zapošljavanjem ili sklapanjem ugovora o funkcionalnoj integraciji doma zdravlja s bolničkom ustanovom.

Osim obiteljske medicine, dentalne zdravstvene zaštite, ginekologije i pedijatrije, domovi zdravlja trebali bi imati medicinu rada/medicinu rada i sporta, logopediju, laboratorijsku, radiološku i druge dijagnostike, ljekarničke djelatnosti, fizikalnu terapiju, patronažnu zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu njegu te palijativnu skrb.

Mogu se ustrojiti i dispanzerske djelatnosti, a na područjima sa specifičnim potrebama mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje, kao i obavljanje zdravstvene djelatnosti u namjenskom vozilu.