Ovo ne vidim kao referendum u prilog braku ili protiv njega, već kao referendum protiv lezbijki, gayeva, biseksualnih ili transrodnih osoba. Smatram da se Komisija može izjasniti protiv tog referenduma, na temelju diskriminiranja jedne društvene skupine, iako je istina da brak i obiteljska pitanja nisu u nadležnosti EU-a, već ostaju u nacionalnoj nadležnosti. Međutim, Europska unija dužna je boriti se protiv diskriminacije kada definira i provodi svoje politike i aktivnosti te zabranjuje diskriminaciju po svim osnovama u Povelji o temeljnim pravima EU-a.

Hrvatska se ne bi smjela 'mjeriti' sa zastojem u LGBT pitanjima poput onoga u susjednoj Srbiji ili u drugim članicama EU-a poput Mađarske, gdje se situacija LGBT osoba ne popravlja, već s onim državama u kojima su ljudska prava svih manjina zaštićena i poboljšana.

Europarlamentarci su odobrili rezoluciju kojom od Europske komisije traže akcijski plan za buduću zakonodavnu regulaciju prava LGBTI zajednice. Mina Andreeva, glasnogovornica povjerenice Reding, rekla je da je 'teško uočiti kako bi akcijski plan – papirnati dokument – mogao konkretno doprinijeti poboljšanju svakodnevice LGBT ljudi'. No slična regulacija postoji za ostale manjine, uključujući osobe s invaliditetom i Rome, kao i za žene. Zašto LGBT osobe predstavljaju takav izuzetak?

Upravo to razlog je zbog kojeg mi u Europskom parlamentu sada sami radimo akcijski plan. Taj 'Akcijski plan EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta' pokazat će što bi Komisija, a što države članice trebale učiniti kako bi jamčile ljudska prava LGBT osoba.

Nedavno istraživanje Agencije za temeljna prava pokazuje, između ostalog, da je prošle godine u Europskoj uniji 47 posto LGBT osoba iskusilo diskriminaciju ili uznemiravanje, da ih je 26 posto bilo napadnuto ili im se prijetilo nasiljem zbog njihove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta, a samo 10 posto njih osjećalo se dovoljno sigurnima da diskriminaciju prijave policiji. Hrvatska je poduzela veoma dobru inicijativu razvitka nacionalnog plana za jednakost poput nekoliko drugih država.

U izvješću o provedbi Povelje o temeljnim pravima EU-a za 2011. Europska komisija navela je da u borbi protiv homofobije 'koristi sve ovlasti koje su joj na raspolaganju'. Koje su to ovlasti?

Pravo na inicijativu: Parlament je predložio i odobrio sveobuhvatnu antidiskriminacijsku direktivu. Ona je, međutim, zapela na Vijeću još 2009. Nadamo se da će Hrvatska kao nova država članica biti jedna od onih koje se aktivno zalažu za to da se ta direktiva usvoji. Nadalje, Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju jamči da LGBT osobe nisu diskriminirane u pogledu radnog mjesta; Hrvatska je morala usvojiti tu direktivu za vrijeme pristupnog procesa. Europska komisija može pokrenuti proceduru protiv bilo koje države članice koja ne poštuje zakonodavstvo EU-a, uključujući antidiskriminacijske propise.

Već dugo pozivate Europsku komisiju da bude aktivnija u zaštiti prava seksualnih manjina. Koji su glavni razlozi za izostanak jače akcije? Smatrate li da ulogu pritom igra i činjenica da u Komisiji prevladavaju članovi Europske pučke stranke, uključujući povjerenicu Reding, koje odlikuje konzervativan svjetonazor?

Činjenica da vlade država članica nominiraju članove Komisije i da oni općenito ne sudjeluju na europskim izborima čini ih manje odgovornima građanima. I, da, imamo većinu konzervativnih vlada u Europskoj uniji – ali postoje, također, razlike unutar Europske pučke stranke, gdje su neki skloniji LGBT pravima od ostalih. Komisija je često saveznik Parlamenta po nekim pitanjima, primjerice upravo je Komisija predložila sveobuhvatnu direktivu za koju je Parlament glasao – ali je ona zapela u Vijeću. Povjerenik Borg djelovao je u smjeru depatologizacije trans identiteta u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a visoka predstavnica/potpredsjednica Ashton navela je Vijeće da usvoji veoma progresivne LGBTI smjernice za vanjsku politiku EU-a!

Kakve utiske nosite s konferencije ILGA-Europe u Zagrebu, gdje je ministrica vanjskih poslova ustvrdila da se osobno protivi referendumu, ali da nažalost hrvatski Ustav izgleda tako da ne brani prava manjina od referenduma?

Opasno je ako počnete pregovarati o pravima građana. Kao što je rekao predsjednik Josipović: nacija se ocjenjuje sukladno njezinu odnosu prema manjinama. Ako krenete pregovarati prava drugih, u opasnosti ste da izgubite i svoja vlastita prava. U praksi, ne bi se mnogo toga promijenilo kao rezultat referenduma. Ako hrvatski građani većinom glasaju protiv, istospolni brak još uvijek ne bi automatski bio moguć jer bi saborska većina trebala potvrditi takav zakonski prijedlog. Međutim, ovaj referendum bespotrebno je napadački, posebno ciljajući na povredu lezbijki, gayeva, biseksualnih i transrodnih ljudi. Stoga smatram da je jadno što vlada ne zauzme jasan stav i zatraži od građana da glasaju protiv.