Najveću pažnju uvijek privlače izborne borbe u četiri najveća grada. U svima su već službeno istaknute ili najavljene kandidature za gradonačelnike.

Najviše, očekivano, u glavnome gradu gdje se već oglasilo desetak pretendenata na gradonačelničku dužnost, piše u velikoj analizi novinar N1 Miroslav Filipović.

Zagreb

Nakon dvije dekade vladavine Milana Bandića te nakon njegove iznenadne smrti u veljači 2021. godine, na lokalnim izborima u Zagrebu u proljeće iste godine pobijedila je politička platforma Možemo!, a gradonačelnik je postao dugogodišnji Bandićev kritičar Tomislav Tomašević.

Tijekom dosadašnjeg mandata i sam Tomašević bio je izložen žestokim kritikama na račun načina upravljanja gradom te je stekao mnogo političkih protivnika od kojih će neki u izbornu borbu za gradonačelničku fotelju.

Osim Tomaševića koji će u svibnju ići po drugi mandat, ulazak u izbornu utrku službeno je najavilo još osmero kandidata, a njih još nekoliko još se očekuje. Prvi je to, još potkraj 2023. godine, učinio Ivica Lovrić, gradski pročelnik za obrazovanje i sport u vrijeme zadnjeg Bandićevog mandata. Lovrić je proljetos osnovao stranku Plavi grad, a u Zagrebu se već mogu vidjeti i njegovi predizborni jumbo plakati.

Jesenas je kandidaturu najavila i nezavisna gradska vijećnica Dina Dogan (ranije Vasić) koja je 2021. ušla u Gradsku skupštinu s liste SDP-a.

Kandidature su još najavili HDZ-ov Mislav Herman, zastupnik u Saboru i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini; nezavisni Trpimir Goluža koji je u aktualni saziv Gradske skupštine ušao s liste Mosta; bivši šef zagrebačkog HNS-a Mislav Žagar koji je godinama u gradu obnašao niz dužnosti; a zadnji u nizu kandidaturu je najavio bivši vaterpolist i dopredsjednik stranke Fokus Vedran Jerković.

Nakon dobrog rezultata na predsjedničkim izborima, za gradonačelničku fotelju zagrijana je i Marija Selak Raspudić. Iako nisu službeno to potvrdili, u izbornoj utrci za prvog čovjeka Zagreba mogli bi vidjeti još jednog nekoć bliskog Bandićevog suradnika i bivšeg pročelnika gradskog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavla Kalinića te prometnog stručnjaka Željka Marušića koji bi trebao biti kandidat Domovinskog pokreta.

SDP će imati svoga kandidata, ali tamo navodno još odvaguju između šefa gradskog SDP-a Branka Kolarića i saborskog zastupnika Borisa Lalovca.

Split

Splićani su nakon prošlih redovnih lokalnih izbora u proljeće 2021. godine, kada je za gradonačelnika izabran Ivica Puljak iz stranke Centar, još jednom izišli na birališta. I to već u lipnju sljedeće, 2022. godine.

Prijevremenim izborima u Splitu prethodile su ostavke Puljka i dvojice njegovih zamjenika – Bojana Ivoševića i Antonija Kuzmanića. Povod su bili napisi u Slobodnoj Dalmaciji prema kojima je Ivošević prijetio novinarima tog dnevnika bijesan zbog nekih tekstova. Iako se Ivošević ispričao, taj je slučaj izazvao potres u vladajućoj većini u gradu, a Puljak je odlučio stati iza svoga zamjenika pa je podnio ostavku.

Na prijevremenim izborima u drugom krugu pobijedio je Zorana Đogaša, kandidata HDZ-a i HSS-a.

Tadašnji Đogašev kandidat za zamjenika gradonačelnika, Tomislav Šuta, na ovogodišnjim redovnim izborima bit će kandidat HDZ-a. Koncem listopada prošle godine HDZ je Šutu, inače saborskog zastupnika i šefa gradskog HDZ-a, službeno predstavio kao gradonačelničkog kandidata uz veliki vatromet. Šuta već ima i slogan – 'Dajen ti rič'.

Prethodno je, manje pompozno od HDZ-ovca Šute, kandidaturu za gradonačelnika Splita najavio i predsjednik tamošnjeg SDP-a Davor Matijević. On je Puljkov žestoki kritičar, a oštro se protivio lanjskoj suradnji SDP-a i Centra na parlamentarnim izborima. Kandidaturu je najavio i na izborima već nezaobilazni Željko Kerum iz Hrvatske građanske stranke.

Rijeka

Rijeka je jedini od četiri najveća grada u Hrvatskoj u kojemu je od 1993. godine i prvih lokalnih izbora u samostalnoj Hrvatskoj naovamo na vlasti ista stranka – SDP. No, SDP-ova riječka utvrda jesenas se, pola godine uoči lokalnih izbora, ozbiljno zatresla.

Nekoliko dana nakon što je najavio da će se ponovno kandidirati, aktualni gradonačelnik Marko Filipović nije dobio podršku Gradskog odbora SDP-a, stranačkog tijela kojemu je inače baš on na čelu. Potom je podnio ostavku, a za privremenu predsjednicu riječkog SDP-a, ali i za gradonačelničku kandidatkinju izabrana je Sandra Krpan, aktualna dogradonačelnica.

U sjeni previranja unutar SDP-a, kandidature su najavile nezavisna gradska vijećnica Iva Rinčić i Ana Trošelj iz Primorsko-goranske stranke te Danijel Klaić iz stranke Pravo i pravda. Još se čeka HDZ-ov kandidat, a govori se da bi to, kao i prije četiri godine, mogao biti dugogodišnji šef riječkog ogranka stranke i saborski zastupnik Josip Ostrogović.

Osijek

Čini se da bi od izbora za gradonačelnike u četiri najveća hrvatska grada najmanje neizvjesni mogli biti oni u Osijeku. Tamo relativno dobro kotira aktualni gradonačelnik, HDZ-ov Ivan Radić.

Zasad su kandidature za gradonačelnika službeno potvrdili još samo Vjeran Marijašević, predsjednik osječkog SDP-a te Boris Kiš, koordinator stranke Možemo! u Osijeku.