'Tražili smo od ministarstva u više navrata da utvrde sve što se događa. Mi ne prejudiciramo odgovornost g. Spasovića, ali se zna što je on cijelo vrijeme radio i tko ga je štitio. Morat ćemo ići s kaznenim prijavama protiv nepoznatog počinitelja, odgovornog za nezakonito zapošljavanje i isplatu prekovremenih sati bez dokumentacije', kazao je Tatarević za tportal.

Iz Sindikata pravosudne policije kažu da su o takvim zapošljavanjima i drugim nepravilnostima u navedenoj Službi upozoravali još od 2011., kada je četvero ljudi s fakultetskim diplomama putem izmijenjenog natječaja zaposleno na radna mjesta s potrebnom srednjoškolskom kvalifikacijom, da bi kasnije napredovali unutar sustava na visoke pozicije.

Tatarević tvrdi da je Spasović cijelo vrijeme vodio glavnu riječ pa i na sastancima koje su sindikalci tražili s bivšim ministrom Orsatom Miljenićem, koji se pak 'nije uopće petljao u probleme vezane uz Spasovića' i Službu osiguranja pravosudnih tijela. Na probleme ukazuju od 2011., prigovorili su i zbog sistematizacije koju je Spasović navodno, kako tvrde, prilagođavao kako bi zaposlio svoje ljude.

Iz Ministarstva pravosuđa za tportal odgovaraju da Vitomir Spasović 2011. nije bio voditelj Službe osiguranja pravosudnih tijela, već da je na to mjesto došao u rujnu 2014. Sindikalcima to ništa ne znači, štoviše - oni tvrde da je Spasović 2011. bio u komisiji za zapošljavanje. U Ministarstvu se nisu izjasnili o tome što je Spasović radio u vrijeme spornog zapošljavanja. Nisu odgovorili ni na pitanje hoće li istražiti optužbe sindikalaca ili ih se odbacuje kao neosnovane te smije li Spasović osobno dati izjavu o ovom slučaju za tportal.

'Ministarstvo ne dopušta stranačka kadroviranja'

Ovaj slučaj zanimljiv je i utoliko što je Vitomir Spasović suprug glasnogovornice SDP-a Danice Juričić Spasović, pa je tako Jutarnji list, koji je u utorak načeo priču, objavio svjedočanstvo anonimnog pravosudnog policajca u članku naslovljenom 'Muž glasnogovornice SDP-a dovodi u našu službu ljude iz Judo saveza, a nas ignorira'. Taj policajac optužio je Spasovića da ga je spriječio u napredovanju uz objašnjenje da je 'desni' na političkom spektru.

Ministarstvo pravosuđa pak 'ne vidi poveznicu glasnogovornice SDP-a s ovom tematikom niti dopušta da se događaju ikakva stranačka kadroviranja službenika'. U nepotpisanom odgovoru tportalu iz Ministarstva poručuju da se u članku Jutarnjeg lista 'radi isključivo o jednom službeniku pravosudne policije koji smatra kako mu nije omogućeno napredovanje', iako ga 'nije bilo moguće rasporediti na radno mjesto visoke stručne spreme' jer iz dva pokušaja nije uspio završiti tečaj za instruktora naoružanja i gađanja.

Jelenko Krešo, dopredsjednik Sindikata pravosudnih policajaca, kaže da polaganje tog tečaja nije uvjet za radno mjesto voditelja odsjeka osiguranja u Zagreb. S obzirom na to da je na to mjesto u međuvremenu postavljena osoba primljena u službu tek 2011. na natječaj na kojem je uvjet bio SSS, sindikalci se pitaju je li tu riječ o pogodovanju. 

'Ovo nije politička ustanova'

Krešo tvrdi da je zbog toga što se bunio protiv takve prakse bio premješten s radnog mjesta, i to kao sindikalni povjerenik, suprotno odredbama kolektivnog ugovora. No nije se dao smesti: kako ne postoje interni natječaji, pisao je naređenima sa željom da napreduje na mjesto voditelja kada se za to ukaže prilika. U karijeri je, kaže, dobivao samo pohvale pa je dobio i odgovor da će se njegova molba razmotriti kad se otvori radno mjesto. Nitko ga, međutim, nikad nije zvao na razgovor, iako su se u međuvremenu 'upraznila tri takva mjesta'.

'Kao starijem pravosudnom policajcu, s 15 godina iskustva na osiguranju pravosudnih tijela i tri crte (hrvatska pletera, oznaka zvanja, op. a.), meni je voditelj mlađi pravosudni policajac s osam godina iskustva i jednom crtom. Možda je to tako u privatnim firmama, ali ovu instituciju plaćaju građani RH i trebalo bi se napredovati po zaslugama, a ne da se gleda tko je crni, crveni, bijeli ili zeleni. Ovo nije politička ustanova', zaključuje Krešo.

Unatoč svemu, u Ministarstvu pravosuđa problem nastoje svesti na razinu 'jednog službenika koji smatra kako mu nije omogućeno napredovanje'. Nevolja je, međutim, ipak nadmašila osobnu razinu. Spomenuti 'jedan službenik' bio je šef pravosudnih policajaca na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu, odakle je zbog 'smanjenja putnih troškova' premješten u matični Karlovac.

Glasnogovornica tog suda Laura Crnić Klapšić izjavila je za Jutarnji da je on bio je 'iskusan pravosudni policajac, omiljen među kolegama, djelatnicima suda i sucima, poznavao je sud i njegove zaposlenike, odvjetnike, javne bilježnike, sudske vještake i sa svima se ophodio profesionalno'. Peticiju u kojoj se žale na rad nove šefice potpisalo je 15-ak od ukupno 18 tamošnjih pravosudnih policajaca pa je sudska uprava suda o svemu obavijestila - Ministarstvo pravosuđa.

U ministarstvu potvrđuju da su peticiju zaprimili, a 'kako se radi o visokorizičnom sudu, Ministarstvo pravosuđa provest će hitno sve potrebne mjere i analize kako bi se utvrdilo pravo stanje stvari i na osnovu toga poduzele određene mjere'.

'Dodatno napominjemo kako se niti jedan od službenika koji su navedenu peticiju potpisali nisu unazad dvije godine ni pismeno niti usmeno obraćali Ministarstvu pravosuđa s navedenom problematikom, pa tako niti izravno nadređenom službeniku navedene voditeljice koji je u prosincu 2016. radio sigurnosnu analizu u trajanju od mjesec dana na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Isti tijekom svoga rada na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu nije vidio niti mu se itko požalio na takvo ponašanje voditeljice', zaključili su iz Ministarstva pravosuđa.