Istraživanje je provedeno od svibnja do srpnja 2009. na 4500 ispitanika, u organizaciji MUP-a i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Cilj mu je bio utvrditi osjećaj sigurnosti građana i straha od kriminaliteta kao pokazatelja osobne i javne sigurnosti te utvrditi percepciju o učinkovitosti policije i povjerenju građana u nju.

Rezultate istraživanja u Ravnateljstvu policije predstavila je Irena Cajner Mraović koja je istaknula da je stupanj povjerenja hrvatskih građana najviši kada je u pitanju vojska, iza koje je policija te prosvjeta, a najniži kada su u pitanju stranke i Sabor.

Nešto više od polovice građana procjenjuje količinu kriminala i remećenje javnog reda malom u svom mjestu stanovanja. Najveći je dio građana bio žrtva financijske prijevare, fizičkog napada i krađe bicikla. Najmanje se prijavljuje silovanje, a najviše krađa automobila i provale. Građanima najveći problem predstavljaju nedisciplinirani i drski vozači te alkoholizirane osobe, dok im najmanje smetaju prosjaci.

Glasnogovornik Ravnateljstva policije Krunoslav Borovec kazao je kako je prema tom ispitivanju u zadnjih godinu dana kontakte s policijom imala trećina građana, od kojih većina te kontakte opisuje pozitivnima. S druge strane, 22 posto građana ili njihove obitelji imale su barem jedno neugodno iskustvo s policijom, najčešće s prometnom. Borovec je rekao i da je PUZ predložio reorganizaciju policijskih postaja u Zagrebu, pri čemu se traži pet novih policijskih postaja te podjela velikih postaja.

"Hrvatska je sigurna zemlja", potvrdio je stalni predstavnik UNDP-a u RH Yuri Afanasiev dodajući kako i u zemljama južne i jugoistočne Europe oko 82 posto građana ima povjerenje u policiju. Za tako visok stupanj povjerenja nemamo znanstveno objašnjenje, kaže Afanasijev istaknuvši da to povjerenje hrvatska policija mora i kapitalizirati.

Ukazao je na neke upozoravajuće znakove koji narušavaju sliku sigurnosti, među kojima je zabilježeno povećanje kriminala s oružjem kod mladih te ekonomska kriza koja pridonosi tome.