Britanski veleposlanik u BiH Matthew Field predložio je u četvrtak tamošnjim političarima da se kao prvi, ali važan korak u prilagodbi Daytonskog sporazuma realnosti provede presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
Taj je je poziv uslijedio u trenutku kada se političari u BiH ne mogu dogovoriti ni o tome kako obilježiti četvrt stoljeća od okončanja rata, što se obilježava ovih dana.
"Možemo početi tako što ćemo popraviti stvari koje su jasno izdvojene kao problem. Europski sud za ljudska prava objavio je nekoliko presuda protiv BiH ('Sejdić-Finci' je najpoznatija), jer politička prava ne mogu biti ograničena na osnovi toga gdje u zemlji živite i kojoj etničkoj (ako ijednoj) skupini pripadate, te pripadate li konstitutivnom narodu ili ne", napisao je britanski veleposlanik na svom blogu, u tekstu kojim se pridružio podsjećanju na 25. obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma, koja se navršava 21. studenog.
vezane vijesti
Field je tako ukazao na činjenicu da BiH već više od 10 godina nije u stanju eliminirati presudama Europskog suda utvrđenu diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz svog izbornog zakonodavstva, kao ni osigurati jednaka prava svim svojim građanima da biraju i budu birani, bez obzira na naciju i mjesto gdje žive. Zemlja se istodobno vrti u krugu jalovih rasprava o tome što joj Daytonski sporazum uopće znači i treba li tumačiti njegov "duh" ili "slovo".
Troipolgodišnji rat u BiH, iza kojega je ostalo 100 tisuća mrtvih te razrušena i opustošena zemlja, praktično je završen kada su predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović te predsjednici Hrvatske, Franjo Tuđman i tadašnje SR Jugoslavije, Slobodan Milošević, 21. studenog 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi "Wright-Patterson", u dotad malo poznatom gradu Daytonu u državi Ohio, potpisali mirovni sporazum.
Dotadašnja Republika BiH transformirana je u novu "državu BiH" s dva entiteta, a njihove granice uglavnom su slijedile nasljeđe rata uključujući tu i rezultate etničkog čišćenja.
Uz "buldožersku" diplomaciju odnosno posredovanje američkog diplomate Richarda Holbrookea postignut je dogovor koji je formaliziran ceremonijom u Parizu 14. prosinca, a svjedoci su bili predsjednici najvažnijih zapadnih država te Rusije.
Nesuglasice i oko obilježavanja Daytona
Četvrt stoljeća kasnije BiH je i dalje disfunkcionalna država u kojoj se čelnici nisu mogli dogovoriti niti o tome kako obilježiti obljetnicu koja je za sve u toj zemlji podjednako značajna.
Europska unija planirala je dati svoj doprinos obilježavanju obljetnice posjetom Sarajevu potpredsjednika Europske komisije i šefa europske diplomacije Josepa Borrella. Posjet je i najavljen za subotu, no odmah je dočekan svojevrsnim skandalom jer se stranka Milorada Dodika usprotivila prijedlogu da Borrell održi prigodni govor u parlamentu BiH i to samo pred manjim brojem zastupnika, što nameće epidemiološka situacija.
"Odbijeni su svi pokušaji... da se postigne konsenzus", napisao je na Twitteru zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma parlamenta BiH Denis Zvizdić ne navodeći što je Dodikovim zastupnicima bilo sporno.
Sam Dodik bi uoči obilježavanja obljetnice Daytona ponovo trebao preuzeti rotirajuću poziciju predsjedatelja Predsjedništva BiH, a uoči tog događaja ponovio je svoje stare ocjene kako je intervencijama međunarodne zajednice bitno izmijenjen ustroj BiH predviđen mirovnim sporazumom te kako se treba vratiti "izvornom Daytonu".
"Nitko ovdje nije zadovoljan, a neodrživo je da imate visokog predstavnika i strane suce u Ustavnom sudu BiH 25 godina od potpisivanja sporazuma", kazao je Dodik, kojemu je već godinama glavni cilj ukloniti visokog prestavnika međunarodne zajednice u čijim su rukama i dalje ovlasti za nametanje zakona i smjenu izabranih dužnosnika.
Dodik se bez obrazloženja usprotivio i predloženom načinu obilježavanja Daytona koje je uključivao zajedničko polaganje vijenaca tri člana državnog vrha na spomenik partizanskim osloboditeljima Sarajeva 1945.
"U Sarajevu pokušavaju nametnuti spektakularnu priču da negdje položimo vijence, što je neprihvatljivo. Lažna je priča Sarajeva da je bio antifašistički grad u 2. svjetskom ratu. Sarajevo je sve godine rata bilo mirno. Srbi iz ovog grada su tada poubijani, odvedeni u logore i istjerani, a muslimani i Hrvati su živjeli mirno", ustvrdio je Dodik ponovo ignorirajući činjenice o snažnom ilegalnom otporu u Sarajevu, kao i to da je okupatorski režim likvidirao na stotine Sarajlija, tadašnjih muslimana i Hrvata.
Kako krenuti dalje?
Podsjećajući kako ovakve iracionalne rasprave BiH drže u stalnim napetostima i blokadama britanski veleposlanik Field je konstatirao kako je jasno da sporazum od prije četvrt stoljeća nije imao za cilj uspostavu moderne i inkluzivne države nego postizanje kakvog-takvog kompromisa između različitih političkih i etničkih interesa. Cilj je bio zaustaviti rat i početi graditi mir, no sve to bio tek početak dugog puta.
"Lord Paddy Ashdown je možda i najbolje to rekao, tijekom svog inauguracijskog govora preuzimajući poziciju visokog predstavnika: 'Dayton je od vitalnog značaja. Bez njega ne bi bilo mira no Dayton je temelj, ne strop'", napisao je Field.
Njegova je poruka kako svi oni koji se pozivaju na 'originalni Dayon' ili na isključivo pravo da tumače 'duh Daytona' dovode u pitanje teško postignuti napredak u proteklim godinama.
Dodao je kako je bit u tome da se krene dalje, a ne da se vraća u prošlost, a prvi bi koraci mogli biti upravo provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava, jer bez toga BiH svakako ne može postati članicom Europske unije.
"Ustav i treba biti živi dokument i svaka zemlja koja se priključuje EU mora (u ustav) ugraditi izmjene. Taj proces se treba zasnivati na konsenzusu, kompromisu i iznad svega, dugoročnom interesu građana BiH i treba učiniti proces donošenja odluka u BiH funkcionalnijim i primjerenijim za preuzimanje odgovornosti članstva u EU, NATO-u ili drugim tijelima i savezima", poruka je britanskog veleposlanika koji je njavio nastavak potpore njegove zemlje BiH.
