Poljska bira između tri klase podmornica europskih proizvođača, ali postoji vrlo izgledna mogućnost da se na natječaj prijavi i četvrti favorit, s kojim je Varšava prošle godine sklopila ugovor o kupnji oružja u vrijednosti od gotovo šest milijardi dolara, kao i dosad nezamisliva misija koja bi Poljsku svrstala u red nuklearnih sila.

Ministar obrane Mariusz Błaszczak najavio je ponovno pokretanje ambicioznog projekta Orka, iza kojeg stoji nabava modernih podmornica da bi se obnovila zapostavljena poljska ratna mornarica. Błaszczak nije precizirao broj podmornica koje Poljska namjerava kupiti, ali je naglasio da ratna mornarica želi da se buduća plovila odlikuju visokom autonomijom i snagom u pogledu naoružanja, kao i fleksibilnošću konfiguracije.

Dodao je da podmornice moraju biti prilagođene neprimjetnom kretanju velikom brzinom i dugotrajnom boravku pod vodom. Uz to, Błaszczak navodi da plovila 'moraju biti sposobna koristiti torpeda i krstareće projektile koji mogu pogoditi mete duboko u teritoriju agresora'. Ministarstvo obrane je u zahtjevima za ponudama istaknulo i da podmornice moraju biti dizajnirane za misije osiguranja pomorskih komunikacijskih putova od prijetnji neprijateljskih podmornica, desantnih i površinskih brodova te napadati kopnene ciljeve, ali i djelovati obavještajno i izviđački.

Nove podmornice trebale bi zamijeniti aktualnu flotu koja se sastoji od broda ORP Orzeł, zapravo sovjetske klase Kilo. Riječ je o potpuno zastarjeloj podmornici, koja je već nekoliko godina na popravku, a naoružana je sa šest torpednih cijevi za vođena električna torpeda TEST-71 kalibra 533 milimetra i vođena torpeda na kisik 53-65K te 32 pomorske mine. Inače, prethodno su otpisane četiri podmornice klase Kobben, koje su stigle iz Norveške u posljednjih šest godina, a bile su starije od 50 godina.

Obustavili program zbog neizvjesnih izbora

Program Orka jedan je od najvećih pomorskih projekata u Poljskoj. Ministarstvo pomorske obrane zemlje već je dugo planiralo nabavu dizel-električnih podmornica treće generacije koje bi mogle djelovati izvan Baltičkog mora i nositi krstareće projektile dugog dometa. Početni plan programa Orka iz 2012. sugerirao je nabavu ili izgradnju triju modernih podmornica, no obustavljen je zbog neizvjesnih parlamentarnih izbora krajem 2015.

Koliko je poznato, Poljsku zanimaju njemačke podmornice klase 212A, francuske podmornice klase Scorpène te švedske podmornice A26, odnosno klasa Blekinge. Podmornice klase 212A proizvodi njemački holding ThyssenKrupp Marine Systems i prve su u svijetu koje imaju ugrađen o zraku neovisan propulzijski modul (AIP) s pogonom na gorive ćelije koji ih čini najtišima na svijetu, a mogu se znatno duže zadržavati ispod površine vode te izranjati radi uzimanja kisika tek jednom tjedno. Buku protoka trupa smanjuju i prednja kormila postavljena na toranj, a krmena kormila postavljena su dijagonalno u obliku slova X, što smanjuje otpor vode i rizik od oštećenja kormila blizu dna.

Klasa 212 naoružana je standardnim torpedima kalibra 533 milimetra, a ispaljuju se putem vode pod pritiskom iz šest torpednih cijevi s kratkom odgodom, čime se sprječava lociranje plovila. Torpedne cijevi su pak raspoređene asimetrično radi uštede prostora pa se njih četiri nalaze lijevo, a preostale dvije desno od središnje crte.

Nezaobilazni AIP modul

Francuska klasa Scorpène, koju proizvodi tvrtka Naval Group, je dizel-električna jurišna podmornica u čijoj je izgradnji sudjelovala i španjolska brodograđevna tvrtka Navantia. Također ima ugrađen AIP modul, a može biti naoružana s 18 torpeda i 30 mina. Torpeda kalibra 533 milimetra ispaljuju se automatizirano iz šest cijevi smještenih na pramcu, a projektili se mogu lansirati istodobno ili simultano. Klasa Scorpène koristi se u ratnim mornaricama Čilea, Indije, Malezije i Brazila, a za nju su zainteresirani Indonezija, Rumunjska i Filipini, dok su Španjolska i Norveška ranije odustale od kupnje.

U igri je i podmornica klase A-26 Blekinge švedske tvrtke Saab Kockums. Riječ je također o dizel-električnoj podmornici opremljenoj AIP-om tipa Sterling, koja može biti opremljena naoružanjem za protubrodsko, protuzračno i protukopneno djelovanje, kao i modulima za vertikalno lansiranje krstarećih projektila. Švedska klasa je razvijena za ekstremne uvjete, podjednako polarne i tropske, a ima vrlo mali akustični potpis i veliki doplov. Saab Kockums tvrdi da klasa Blekinge ima smanjenu radarsku zamjetljivost i ugrađene sustave taktičke komunikacije. Također može izvršavati brojne zadaće i misije, a prva dva primjerka tek trebaju stići u redove švedske ratne mornarice. Za njih su navodno zainteresirane i Nizozemska i Indija, koja jača svoje podmorničarske kapacitete zbog aktualne krize u indopacifičkoj regiji.

Budući da je Poljska u kratkom vremenu od Južne Koreje nabavila razne vrste oružja, od tenkova K2 Black Panther, preko raznih vrsta haubica, do školsko-borbenih aviona FA-50, moguće je da u igru oko budućih poljskih podmornica uskoči južnokorejska klasa KSS-III, koju, kao i spomenuto nabavljeno naoružanje, proizvodi tamošnji industrijski div Hyundai.

Ulazak u ekskluzivni klub

KSS-III klasa isto tako ima AIP modul i naoružana je vertikalnim lanserima za krstareće i balističke rakete s konvencionalnim nosivosti. Prema objavljenim specifikacijama, KSS-III, koja tek treba doživjeti premijeru, bit će opremljena sa šest torpednih cijevi kalibra 533 milimetra, teškim torpedima Tiger Shark te s 14 balističkih projektila Hyunmoo i krstarećom raketom za kopneni napad tipa Chonryong.

Zamjetno je to da sve spomenute podmornice imaju AIP sustav, koji je Błaszczak također istaknuo kao sposobnost koju mora nuditi svaki od natjecatelja u programu Orka. Osim toga, poljski ministar, predstavljajući projekt Orka, spomenuo je nedavno pokrenut američko-britansko-australski program AUKUS, kojim Kraljevska australska mornarica nabavlja napadne podmornice na nuklearni pogon, o čemu je tportal već pisao.

'Posljednjih mjeseci pomno smo pratili australski projekt nabave novih podmornica, u kojem vidimo nedvojbene prednosti analizirajući rješenja koja je ta zemlja usvojila. Istodobno, shvaćamo da je takav projekt velik izazov, prije svega u smislu servisiranja ovih podmornica i prilagodbe potporne infrastrukture njihovim potrebama', kazao je poljski ministar.

Vojni analitičari ističu kako je teško zamisliti da bi poljska mornarica, čiji je glavni fokus Baltičko more, imala potrebu za podmornicama na nuklearni pogon. Međutim u Pentagonu ne isključuju takav neobičan scenarij i navode da rješenja na nuklearni pogon pružaju pune oceanske sposobnosti. U američkoj agenciji za obrambenu suradnju (DSCA) ističu da će to pitanje ostati otvoreno i povezano s financijskim mogućnostima i konačno definiranim zahtjevima poljske mornarice.

Ako Poljska doista nabavi podmornice na nuklearni pogon, pridružila bi se ekskluzivnom klubu zemalja, koji čine SAD, Velika Britanija, Rusija, Francuska, Kina, Indija i Brazil. S obzirom na poljske vojne ambicije i neposrednu opasnost iz Rusije, takav potez ne čini se nemogućim.