Gotovo da nema stambene zgrade u Hrvatskoj u čijem ulazu nije izvješena lista srama s imenima dužnika, odnosno neredovitih platiša računa za pričuvu ili komunalije. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka upozoravaju da je takva navada ne samo protuzakonita, već se i novčano kažnjava, i to od 20 do 40 tisuća kuna
Iako upraviteljske tvrtke ili predstavnici stanara iznošenjem ovakvih podataka često imaju namjeru samo registrirati stanje na računu zgrade, odnosno evidenciju plaćenih rata, to se, potvrdili su Slobodnoj Dalmaciji iz Agencije za zaštitu osobnih podataka, radi protuzakonito!
Iz članka 7. stavka 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka proizlazi da je jedini mogući pravni temelj za takvu obradu osobnih podataka dozvola dužnika, odnosno suvlasnika stambene zgrade, jer takva obrada osobnih podataka nije propisana posebnim zakonom.
Iz Agencije su istaknuli kako su u nekoliko navrata dali preporuku da se podaci o dugovanju suvlasnika stambene zgrade učine dostupnima svim suvlasnicima na zajedničkom sastanku zgrade ili dostavljanjem obavijesti o dugovanju u njihove poštanske sandučiće, odnosno na drugi odgovarajući način, a sve u svrhu zaštite javne objave osobnih podataka bez privole stanara.
Novčana kazna predviđena za onoga tko ne postupi po naredbi ili zabrani Agencije iznosi od 20.000 do 40.000 kuna.
Praksa je naime takva da Agencija prvo upozori onoga tko je zloupotrijebio nečije osobne podatke, a potom ga prijavljuje Prekršajnom sudu koji će odrediti visinu kazne.
