Na jučerašnjem sastanku s tordinačkim lovcima, lokalnom vlasti i udrugama, vodoprivrednici su obećali da će se plavljenje regulirati izgradnjom ustava na dva dijela zaštićenog krajobraza Vuke. Ustave bi trebalo postaviti kod ušća Bobotskog kanala u Vuku te kod prekopa i starog toka rijeke. Pomoću te ustave mogla bi se regulirati razina vode u tom dijelu toka Vuke, povisivati kada je potrebno za plavljenje okolnih površina, a snižavati tijekom visokih vodostaja.
193178,190305,188011,132499
Ante Damjanović, predsjednik tordinačkog lovačkog društva, rekao je da bi plavljenje dijela površina zaštićenog krajobraza spriječilo lokalne poljoprivrednike u poljoprivrednom iskorištavanju područja. 'Trebamo poplaviti, jer što je pod vodom ne može se orati', ustvrdio je Damjanović, kojem je želja povratak područja u nekadašnje prirodno stanje i obnova faune.

Posljednjih godina lokalno stanovništvo uspjelo je poljoprivrednom proizvodnjom okupirati travnjake uz taj dio rijeke Vuke. Dio je preoran i pretanjuran zbog pretvaranja travnjaka u oranice, a to je ogorčilo lovce, ekološke aktiviste i ostale Tordinčane. Neki poljoprivrednici, poput tvrtke Versa, ugovore o zakupu sklopili su s Hrvatskim vodama, ali ugovor ih ovlašćuje za ispašu stoke i košnju, a ne oranje. Lani u jesen Hrvatske vode razmuljile su korito Vuke, pri čemu je posječena sva vegetacija, zbog čega je prijavom reagirala inspekcija zaštite prirode.

Načelnika Josipa Maletića zanimao je rok izgradnje ustava, ali Marko Spajić iz Hrvatskih voda Osijek nije to mogao navesti, niti tko će projekt financirati. Spajić je rekao da bi Hrvatske vode trebale nominirati projekt za sredstva iz državnog proračuna ili europskih fondova, međutim na sastanku nije riješeno kada će se to točno dogoditi.

Nikola Križanac, ravnatelj Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti Vukovarsko-srijemske županije, Spajiću je rekao da Hrvatske vode ubuduće neće moći provoditi politiku reguliranja vodnih tokova bez savjetovanja s javnosti i institucijama nadležnima za zaštitu prirode.

Ekolog i ornitolog Darko Getz iznio je povijesni pregled procesa melioracija i vodogospodarskih reguliranja u tom dijelu Slavonije, pri čemu je naveo da se radi o području nekada glasovite nepregledne bare Palače u kojoj se mogla vidjeti jedna od najvećih naseobina čaplji u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji, ali je nestala prokopom Bobotskog kanala. Povećanjem vodenih površina, ustvrdio je, danas bi se faunistički obnovio mali dio tog područja, a plavljenjem spriječila uzurpacija zemljišta.