Nakon što kroz promjene Ustava nisu uspjeli izmijeniti pravila za referendum, vladajući su odlučili neke stvari regulirati kroz izmjene Zakona o referendumu. Jedna od novosti je i izmjena mjesta na kojima će se moći prikupljati potpisi za referendum. To bi se ubuduće trebalo obavljati u uredima državne uprave, što je dobrom dijelu oporbe neprihvatljivo
Naime, kako je u emisiji Hrvatskog radija 'Ujutro prvi' pojasnio predsjednik saborskog Odbora za Ustav Peđa Grbin, potpisi bi se ubuduće trebali prikupljati u uredima države uprave i tijelima regionalne i lokalne samouprave.
Upravo je taj dio najviše upao u oči i oporbi, kojoj je takav prijedlog neprihvatljiv. 'Namjera da mjesta potpisivanja budu uredi državni uprave, to znam, ta je ideja duže vrijeme prisutna u vladajućim redovima. To je jedan od najperfidnijih načina da se građanske inicijative svedu na minimum. Primjerice, u Sloveniji gdje postoji takav model, broj potpisa koji se traži je deset puta manji nego u Hrvatskoj, zbog toga broj dana koji bi se ostavio za prikupljanje potpisa nije od presudene važnosti. Osim toga, ako govorimo o uredima državne uprave, radi se o 20 mjesta u cijeloj Hrvatskoj. Znači, oni govore da bi samo u 20 kancelarija dozvolili potpise, i to samo radnim danom i za vrijeme radnog vremena. To je neprihvatljivo', komentirao je za tportal Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.
Ako će se prikupljanje potpisa za referendum ograničiti samo na urede državne uprave, Lesar se pita zašto se onda potpisi za predsjedničku kandidaturu ili na lokalnim izborima mogu prikupljati na ulici. 'Ja samo očekujem da propišu da i trošak referenduma snosi građanska inicijativa', posprdno je poručio Lesar.
Ideja o prikupljanju potpisa u uredima državne uprave nije dobro legla ni Josipu Salapiću iz HDSSB-a.
'Izlaz za rješavanje problematike referenduma je trebalo tražiti u ustavnim promjenama, mi smo, sjećate se, predlagali konsenzus, ali to je propalo jer su neki držali figu u džepu. Uvođenje prikupljanja potpisa samo u uredima državne uprave je ograničavanje prava na referendum jer je pitanje koji će građani ići po uredima državne uprave i tražiti gdje mogu dati svoj potpis za referendum. Moje je mišljenje da treba ići na ustavne promjene, a ne na prividni način ograničavati pravo na referendum', kaže Salapić za tportal.
Neke stvari su se ranije htjele progurati kroz ustavne promjene, a sada se, kaže Salapić, žele kroz zakon. 'No ako se ide na ograničavanje prava, mi to nećemo podržati', rekao je Salapić.
Uz to, najavljenim izmjenama, nadaju se vladajući, trebalo bi se i definirati pitanje financiranja kampanja, vjerojatno po uzoru na to kako je to napravljeno u izbornim kampanjama. Tako se primjerice više ne bi moglo dogoditi da se ne zna tko financira kampanju i tko su donatori kampanje za referendum.
Taj dio izmjena, slažu se i Salapić i Lesar, treba odraditi. O tome na koji način, kaže pak Salapić, treba razgovarati u Saboru.
'To je tema koju treba regulirati. U niz država postoji kampanja i kontrakampanja i čim se to proglasi kampanjom pitanje regulative mora biti riješeno slično kao predizborne kampanje. Ako netko ima pravo na inicijativu za, drugi imaju pravo biti protiv, ali to mora biti regulirano', kaže Lesar, dodajući kako sve to ima važnost za motiviranje građana za referendum.
