Ovo otkriće, predstavljeno u časopisu Nature Communications, ide u prilog ranijim studijama prema kojima smanjenje unosa kalorija produljuje život cijelog niza životinjskih vrsta.

U studiji koja je započeta 1989. u Nacionalnom centru za istraživanje primata Wisconsin u Madisonu stručnjaci su pratili 38 rezusa makakija (Macaca mulatta) koji su jeli koliko su htjeli i 38 kojima je unos kalorija bio za 30 posto manji. Rezultati su pokazali da je vjerojatnost da će umrijeti u bilo kojoj dobi u prvoj skupini bila dvostruko veća

'Odlučili smo testirati hipotezu prema kojoj smanjivanje unosa kalorija odgađa starenje. Mislimo da smo je potvrdili', rekla je voditeljica studije Rozalyn Anderson, biokemičarka na Sveučilištu Wisconsin.

Teorija o negativnoj sprezi kalorija i dugovječnosti ranije je bila potvrđena na miševima. To je pokrenulo nagađanja o mogućnosti da dijeta pokreće određene biokemijske putove koji pogoduju preživljavanju. No nedugo nakon toga krenule su žučne rasprave oko pitanja kakvi su to putovi te imaju li ih i ljudi.

Kamen smutnje

Jedna studija koju je 2012. proveo Nacionalni institut za starenje (NIA) u Bethesdi u Marylandu bacila je sjenu sumnje na teoriju o 'mršavoj dugovječnosti'. Njezini su rezultati pokazali da majmuni na niskokaloričnoj dijeti ne žive dulje od uhranjenije rodbine, mada su u prosjeku bili zdraviji.

No Anderson kaže da je problem u tome što te ranije studije nisu vođene dovoljno dugo da bi majmuni u većem broju doživjeli duboku starost i počeli umirati. Ona je uvjerena da restrikcija kalorija djeluje.

'Ne sumnjam da će rezultati za deset godina biti relevantni za tretiranje ljudi u gerijatrijskim klinikama', rekla je Anderson.

Dobro je manje ili normalno?

Neki stručnjaci ističu da postoje određene razlike u pristupu u studijama koje su proveli timovi iz Wisconsina i NIA. Naime, sastav hrane u njima nije bio identičan. Hrana u novoj studiji sadržavala je gotovo 30 posto šećera, a u ranijoj iz 2012. udio šećera bio je samo četiri posto. Osim toga, tim iz Wisconsina prvo je dozvolio majmunima da jedu koliko žele, a potom je jednoj skupini reducirao unos kalorija za 30 posto. Na temelju ovih razlika mogao bi se izvesti zaključak da životni vijek zapravo produljuje normalna prehrana, a pretilost i zdravstveni problemi koje ona izaziva skraćuju ga.

Dvije skupine znanstvenika dogovorile su suradnju u kojoj će, usporedbom čimbenika i rezultata, pokušati razlučiti što je stvarno dobro za dugovječnost – dijeta s malo kalorija ili normalna prehrana koja garantira zdravu težinu tijela.