Ako je Britansko Carstvo nestalo sredinom XX. stoljeća, tradicionalna sklonost Britanaca ratu dobila je smrtnu dozu realizma: nema novca za održavanje tako skupih i velikih oružanih snaga kakve ima Velika Britanija.

Predstavljajući mjere za štednju osam posto budžeta za obranu, premijer Cameron je u parlamentu kazao da se želi prekinuti s ovisnošću o vojnom intervencionizmu kako bi se dala prednost prevenciji konflikata.

Kako god bilo, riječ je ipak o bitnom smanjenju vojne prisutnosti Britanaca u svijetu te svakako, što je također važno, o koordinaciji vojnih izdataka s ostatkom EU.

Pentagon je zabrinut jer sa 95.000 vojnika, koliko će Britanija imati 2015, jedva da će istovremeno moći održavati 30.000 ljudi u inozemstvu, od kojih je čak dvije trećine bilo raspoređeno u Iraku.

Ne samo što će smanjiti broj ljudi, tenkova će biti manje za 40 posto, a teške artiljerije za 35 posto. Mornarica će prijeći sa 23 na 19 vojnih brodova. Zrakoplovstvo i mornarica će se riješiti zrakoplova tipa Harrier i Nimod u korist europskog lovca Eurofighter, a nosač aviona Ark Royal ide odmah na rezalište. Ipak, nastavlja se s izgradnjom dva nosača koju su dogovorili laburisti jer bi otkazivanje bilo skuplje od nastavka izgradnje.

Ušteda zahvaća i nuklearni program, iako se odluke o sudbini plana za izgradnju raketa Trident neće donijeti do 2016. godine. Naime, smanjenje atomskih raketa i glava sa 48 na 40, a cijevi za ispaljivanje nuklearnih raketa sa 12 na osam dovest će do 850 milijuna eura uštede na godinu.