Podatak o povećanju proračuna za obranu na 245 milijarda dolara objavljen je na otvaranju kongresa u Pekingu. Vlada je prošle godine povećala vojni proračun za isti postotak. Kina, nakon Sjedinjenih Država ima drugi najveći proračun za obranu u svijetu.

Predsjednik Xi Jinping je, otkako je preuzeo funkciju 2013. poticao temeljitu modernizaciju vojske, a cilj mu je bio stvoriti vojsku u rangu "svjetske klase" do 2049., koja će štititi vlastite temeljne interese.

Odluka Pekinga o povećanju izdataka za obranu uslijedila je usred napetosti s Tajvanom i kineskim ekspanzivnim – i spornim – teritorijalnim zahtjevima u Južnome kineskom moru.

Peking taj demokratski otok u Tihom oceanu smatra dijelom vlastita teritorija, no Tajvan ima neovisnu vladu od 1949. godine.

Xi je u više navrata jasno dao do znanja da ne želi odgađati ujedinjenje do unedogled i da, bude li potrebno, to kani postići i silom. Nedavno je Peking pojačao vojni pritisak na Tajvan pribjegavši opsežnim pomorskim manevrima kraj njegovih obala. U sklopu tog pritiska u tajvanski zračni prostor neprestano ulaze kineski borbeni zrakoplovi.

Kineske snage se redovito sukobljavaju i s Filipinima zbog teritorijalnih zahtjeva u Južnome kineskom moru. Nedavne kineske vojne vježbe koje su uključivale i bojevo gađanje u međunarodnim vodama blizu Australije i Novog Zelanda izazvale su zabrinutost u regiji.

Na početku Svekineskog narodnog kongresa kineska je vlada objavila da kani održati cilj svojega gospodarskog rasta na oko 5 posto već treću godinu zaredom.

S obzirom na aktualne sporove Pekinga s međunarodnim trgovinskim partnerima, među kojima su i Sjedinjene Države, promatrači taj cilj smatraju ambicioznim, a kada je posrijedi domaća potrošna brojke su prilično slabe.

Dok kritičari sumnjaju u točnost kineskih ekonomskih podataka, cilj gospodarskog rasta ipak se smatra važnim pokazateljem smjera vladine ekonomske politike.