Banija ili Banovina, kako se ispravno u oba slučaja naziva regija u središnjoj Hrvatskoj, bila je u više navrata poprište etničkih sukoba pa je samim time i toponim tog područja smještenog u Sisačko-moslavačkoj županiji još uvijek prijepor raščlanjivanja u raspravi koja se ovih dana vodi u hrvatskoj javnosti i na društvenim mrežama. Različite interpretacije istog geografskog prostora dovele su do situacije da o nazivu regije raspravlja i državni vrh pa je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković morao umirivati toponimski podijeljenu naciju pojašnjenjem kako smatra da su oba naziva ispravna.

Prvi čovjek nositelja zakonodavne vlasti reagirao je, podsjetimo, nakon što je sjednica vrha HDZ-a navodno vrvjela kritikama zbog izvještavanja dijela medija o stanju na potresom pogođenoj regiji, za koju je isto tako navodno potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica ustvrdila da je vidljivo kako mediji pokušavaju srušiti stranku na vlasti korištenjem 'nehrvatskog' toponima Banija umjesto 'hrvatskijeg' naziva Banovina. Jandroković je potvrdio da je stranka raspravljala o Baniji i Banovini, ali je zaključio kako ne postoji nikakva lingvističko-politička urota i da su oba naziva ispravna.

Slično misli i Marijan Lipovac, zagrebački povjesničar i publicist koji je istražio koegzistenciju oba toponima što se spominju u tjedniku Banovac, a koji je izlazio u Petrinji od 1888. do 1912., pa do 1914. kao Novi Banovac i zatim ponovno kao Banovac od 1914. do 1919. godine. Riječ je, kako stoji u zaglavlju tjednika, o listu za pouku, trgovinu, obrt i gospodarstvo, čiji se digitalizirani brojevi mogu naći na portalu Stare hrvatske novine dostupnom na internetskim stranicama Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Tjednik je, upućuje nas Lipovac, pokrenuo tadašnji načelnik Petrinje Stjepan Pejaković, a podupirao je nekadašnju oporbenu Neovisnu narodnu stranku koja se protivila mađarizaciji Hrvatske.

Medijska zastupljenost toponima kroz povijest

Pretražujući brojeve Banovca prema ključnim riječima - Banija i Banovina - Lipovac je dobio točan podatak o tome koliko je u razdoblju od 1888. do 1919. bio korišten pojam Banovina, a koliko Banija. Prema analizi tportalovog sugovornika, pojam Banovina se u Banovcu u svim padežima spominje 1319 puta, a Banija 568 puta, dok se oba toponima ravnopravno koriste tijekom tri desetljeća izlaženja regionalnog tjednika.

Lipovac u razgovoru za tportal ukazuje na to da se u uvodniku prvog broja iz 1888. godine koristi naziv Banovina pa se tako u uvodnom slovu tjednika može pročitati da uredništvo 'Našim Banovcem želi prokrčiti put k boljem napredku i blagostanju na korist ciele Banovine'. Toponim Banovina korišten je u broju tjednika iz 1910., u kojem se naglašava da je 'Grad Petrinja bio od uvjek središtem Banovine', no u prijašnjim brojevima poput onog iz 1893. stoji pak rečenica: 'U Baniji umire mnogo naroda uprav radi nestašice liečnika.' Isti naziv za regiju može se naći i u broju iz 1909., u kojem Banovac piše: 'Dne 8. o. mj. zadesio je Petrinju kao i ostalu Baniju vrlo jak potres.'

Tportalov sugovornik upućuje na to da je već u broju Banovca iz godine kasnije objavljen članak naziva 'Banovačka županija', posvećen ideji da se velika Zagrebačka županija podijeli i da se stvori županija za područje Banovine. U članku je i ova rečenica: 'Sjedištem nove županije, koja bi imala dobiti historijski svoj predikat "banovinska" imao bi biti grad Petrinja.'

Lipovac naglašava da se Petrinja u tjedniku u desetak navrata naziva 'metropolom Banovine', a samo jednom 'metropolom Banije', ali i da se ni na jednom mjestu u Banovcu ne spominje pridjev banijski, nego isključivo banovački ili rjeđe banovinski, kao što ne postoji pojam Banijci, nego isključivo Banovci ili Banovčani.

Miroljubiva koegzistencija oba geografska pojma

Povjesničar dodaje da je prema uvidu u objavljene članke očito da su pojam Banovci koristili i Srbi pa tako citira članak iz lista Srbobran iz 1890. godine, u kojem stoji: 'Srpski narod danas je na pragu svog izbornog i ravnopravnog sabora. Mi Banovci nećemo da budemo posljednji medju braćom.' Kad je 1913. umjesto Banovca pokrenut Novi Banovac, u prvom broju čitamo: 'Ovo je naš program, a na gradjanstvu je građa Petrinje i naše lijepe Banije, da Novi Banovac bude mogao uspijevati i raditi na polju narodne prosvjete i privrede. Podupre li nas gradjanstvo i Banija pretplatom i saradnjom, ne će se ni Novi Banovac iznevjeriti svojem obećanju.' U jednom od brojeva iz 1915. koristi se toponim Banovina, što se može iščitati iz članka u kojem stoji 'Naši Petrinjci i ostali Banovčani bi time poduprli bez svoga stroška najstarije glasilo naše lijepe Banovine.'

Analizirajući korištenje danas prijepornih toponima, Lipovac je u Banovcu naišao i na zanimljiv primjer koegzistencije pojmova Banovina i Banija u članku iz 1917. o podizanju spomen-ploče Svetozaru Borojeviću u rodnim Mečenčanima. Članak pod naslovom 'Spomen-ploča vojskovodji Borojeviću' glasi: 'Hrvatski Zmaj iz Zagreba javlja, da će dne 28. o. mj. svečano otkriti spomen-ploču u Mečenčanima na rodnoj kući vojskovodje Borojevića, koji svojim umjećem i znanjem već treću godinu, brani monarhiju od nasrtljivih i nevjernih Talijana. Banovina se može ponositi sa svojim sinom, pa bi dobro bilo, da kod te zgode buda okupljena cijela Banija.'

Lipovac ističe da su se pojmovi Banovina i Banija ravnopravno koristili još prije više od sto godina, s time da se pojam Banovina koristio puno češće. Pritom ocjenjuje kako je 'potpuna neistina da ga nikad nitko nije koristio do 1991. godine, osim ako za nekoga povijest ne počinje 1941. ili 1945., kada je pojam Banija postao dominantan i ostao to do početka 1990-ih, kad se u javnoj upotrebi opet javlja pojam Banovina pa se danas koriste oba'. Uz to, zaključuje da nažalost mnogi zainteresirani za ovu temu, pa i ugledni povjesničari, prije ulaska u rasprave ne konzultiraju lako dostupne povijesne izvore poput digitaliziranih primjeraka novina, već olako govore napamet.