Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u Intervjuu tjedna Media servisa komentirao je četvrti krug porezne reforme i referendumsku inicijativu 67 je previše, otkrio je kako misli nastaviti dijalog sa sindikatima, ali i što planira napraviti u sljedećih godinu dana. S najmlađim ministrom u hrvatskoj Vladi razgovarala je Andrea Barać
Hoće li najavljena mjera ukidanja poreza na dohodak za mlade do 25 godina i umanjivanje za 50 posto za radnike od 25. do 31. godine života, po Aladrovićevom mišljenju, biti uspješna?
'Možemo imati povjerenja u ministra Zdravka Marića, koji je do sada pokazao kroz porezne reforme da je s vrlo kvalitetnim mjerama polučio rezultat. Što se tiče ove konkretne mjere, smatram da će polučiti rezultat jer ona nije mjera samo porezne politke, nego je i demografska mjera. Imamo određeni odljev mladih ljudi iz Hrvatske i ovo je mjera koja će omogućiti da njima rastu plaće', odgovorio je ministar rada i mirovinskog sustava.
Istaknuo je da će sigurno i ove mjere, kao što je bio slučaj i ranije, imati dijelom pozitivne, a dijelom negativne ocjene u javnosti. No uvjerava da će one imati značajan porezni, društveni i financijski efekt na mlade ljude i na gospodarstvo zemlje.
Gorući problem s kojim se odmah susreo preuzimanjem ministarske funkcije jest mirovinska reforma, odnosno otpor istoj. I dalje poziva na dijalog sindikate, to jest predstavnike inicijative '67 je previše', kojima će službeni poziv uputiti sljedeći tjedan. No oni su jasno rekli - za dijalog je prekasno, sve osim referenduma bi omalovažilo gotovo 750 tisuća građana koji su dali svoj potpis.
'Hoće li se referendum dogoditi to ovisi o Ministarstvu uprave koje je zaduženo za brojanje potpisa. Nakon toga potpisi se vraćaju u Vladu, odnosno u Sabor i Sabor odlučuje hoće li raspisati referendum ili tražiti ocjenu ustavnosti pitanja. Ako Sabor raspiše referendum, referendum će se održati', konstatirao je Aladrović.
Naglašava da veliki broj prikupljenih potpisa za refendum ipak obvezuje. U nastojanju da obnovi Gospodarsko-socijalno vijeće ističe da neće samo mirovinska reforma biti tema.
'Vrlo jasno sam iskomunicirao da želimo socijalni dijalog, da želimo razgovarati sa svim ključnim partnerima u području rada i mirovinskog sustava. U socijalnom dijalogu želim o otvoriti sve teme koje se tiču resora, tu mislim i na minimalnu plaću, na osnovicu državnim i javnim službenicima, možemo razgovarati o kvotama za uvoz radne snage'.
Kao najmlađi ministar u Vladi premijera Plenkovića, došao je u jedan od najzahtjevnijih resora pa mnogi sumnjaju u njegove kompetencije i tvrde da ne poznaje sustav.
'Sigurno imam iskustva s upravljačkih pozicija na kojima sam, siguran sam, odradio dobar posao i taj dobar i kvalitetan rad ću pokazati i u budućem segmentu. Što se tiče samih godina života, mislim da nisu presudne za moj rad, rad bilo kojeg ministra i za rad inače. Bitno je koje kompetencije imamo i kakve ćemo ciljeve polučiti tim radom'.
Brojne afere bivših ministara kretale su od imovinske kartice, s kojom je problema imao i sam Aladrović kada nije upisao automobil supruge pa se njim bavi i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
'Jedan automobil je prodan, drugi kupljen. Iste su vrijednosti. Radilo se o mom previdu što nisam učinio na vrijeme. Budući da je predmet još otvoren, ne bih dalje komentirao, ali svakako kakva god odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa bude, ja ću je prihvatiti'.
Tvrdi da je imovinska kartica sad točno ispunjena. A dok je bio na čelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, zaradio je kaznene prijave od dijela radnika Zavoda i Živog zida i to za malverzacije, pogodovanja, primanje i davanje mita. USKOK je prijavu odbacio jer izvidima nisu došli do nikakvih dokaza. Tvrdi da je HMZO veliki sustav i da nisu svima interesi ispravni, korektni i društveno prihvatljivi.
'Postojala je očito određena skupina djelatnika ili onih koji nisu imali dovoljno posla u svom svakodnevnom radu pa su se, između ostaloga, bavili i ovakvim djelima. Želim naglasiti da sam taj posao obavljao časno, korektno i pošteno. Isto tako želim naglasiti da su napisi medija i tih radnika HZMO-a bili izrazito maliciozni'.
Ima svega godinu dana pred sobom, ali ipak dosta planova. Nastavit će s mjerama aktivne politike zapošljavanja, a one koje nisu ostvarile dobre rezultate će revidirati. Ustrajat će i na digitalizaciji HZMO-a, HZZ-a i Regosa i fokus će isto tako biti na što većem povlačenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda. Najavio je i uvođenje nacionalne mirovine.
'To je jedan od instituta u borbi protiv siromaštva koji obuhvaća sve one koji imaju barem 65 godina, a nisu stekli uvjete za mirovinu. Mi se ne možemo odreći tih građana, mi njima moramo nešto ponuditi, ponuditi način i model na koji će oni moći biti punopravni članovi ovog društva'.
Na pitanje kad bi nacionalne mirovine mogle zaživjeti, objašnjava da trenutno radna skupina razmatra sve modele i uspoređuju se europski modeli koje bismo mogli uvesti.
'Nakon toga ćemo formirati radnu skupinu i tijekom 2020. završiti zakonodavni okvir za nacionalnu mirovinu. To je jedan od ciljeva koji ćemo, siguran sam, ispuniti u sljedećem razdoblju'.
A hoće li se upustiti u priču oko rješavanja problema s mirovinama po posebnim propisima?
'Definitivno ćemo napraviti analizu mirovina po posebnim propisima. Prije bilo kakve analize mislim da bi bilo neozbiljno i neodgovorno razgovarati. Vidjet ćemo što ćemo učiniti po tom pitanju u sljedećem razdoblju, ali zasigurno sve ono što budemo radili u kontekstu posebnih i općih propisa mora biti na zadovoljstvo građana RH'.