Čini se da je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović napustila političku platformu kojom je pobijedila na izborima. 'Promjenom vlasti na Pantovčaku, a potom i u Banskim dvorima, brinut ću se o hrvatskim nacionalnim interesima. Ovo je Hrvatska, a ne nekakva regija ili 'region'', grmjela je Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji prije dvije godine, nudeći biračima drugačiju politiku, daleko od Podgorice i Beograda
Međutim, dolaskom na vlast situacija se počela mijenjati, a prema izjavama koje je dala u Bruxellesu prošli tjedan nakon sastanaka s nizom europskih čelnika, Jean-Claudeom Junckerom, Martinom Schulzom i Donaldom Tuskom, čini se da je Grabar Kitarović u potpunosti odustala od izvođenja Hrvatske iz 'regiona'. Naprotiv, sada se Grabar Kitarović zalaže za to da se još snažnije nametnemo kao predvodnik u regiji. Još u srpnju ove godine predsjednica Grabar Kitarović je u intervjuu za N1 u srpnju pokušavala objasniti zašto Hrvatska ne pripada regiji zapadnog Balkana, a danas poručuje da budemo još snažnije predvodnici cijele regije. 'Što je to regija?, zapitala se tada Grabar Kitarović, odmah odgovorivši sebi da je Hrvatska pripadnica više regija.
'Kad se protivim toj regiji koja se piše velikim slovom, protivim se strpavanju u zapadni Balkan. To nije nikome u interesu, ni BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Albaniji... jer se to počelo smatrati getom Europe. To je prije svega jugoistočna Europa. Ali mi imamo i svoju drugu regiju - srednju Europu. Mi smo i mediteranska država, panonska... Hrvatska nije definirana striktno jednom regijom, već je tu više regija. Nama je u interesu prije svega stabilizacija susjeda da bismo i mi, stanje i percepcija Hrvatske, bili stabilni', objašnjavala je tada Grabar Kitarović.
Nedostatak koncepcije i vrludanje hrvatske politike
Politolog s Instituta za europske i globalizacijske studije Anđelko Milardović smatra da je glavni problem hrvatske vanjske politike nedostatak koncepcije i vrludanje u odnosu spram različitih aktera i regija svijeta. U Hrvatskoj je općenito riječ o potpuno beskoncepcijskoj vanjskoj politici te se Grabar Kitarović nastoji nametnuti kao glavni akter. Izbore je dobila na kritici politike Ive Josipovića prema regiji, a sada u potpunosti nastavlja s istom politikom i istim pristupom prema toj regiji.
Predsjednica je obećavala da će Hrvatska napraviti otklon prema suradnji sa zemljama bivše Jugoslavije i okrenuti se snažnijoj suradnji sa zemljama srednje Europe. Prvo je zagovarala suradnju, pa čak i pridruživanje Višegradskoj skupini, a potom je lansirana politika 'uspravnice', povezivanje sa zemljama od Baltika do Crnog mora. Ne treba zaboraviti, kaže Milardović, ni pokušaj snažnijeg vezivanja uz Tursku, koje je brzo napustila jer je Turska u potpunosti pala u nemilost Europe. 'Na ova četiri primjera se pokazuje da hrvatska vanjska politika nema nikakvu koncepciju', objašnjava Milardović. 'Vanjska politika koju vodi predsjednica Grabar Kitarović je poput sustava venecijanskih ulica, cik-cak, i naravno da se lako izgubiti', slikovit je politolog.
Kritizira London, a odlazi kraljici 'poljubiti ruku'
Zbog svega toga jasno je, napominje Milardović, da je Grabar Kitarović prevarila svoje birače koji su joj povjerovali da će voditi drugačiju politiku od prethodnika. Dobili smo predsjednicu koja vrluda. A osnovni problem je, smatra politolog, to što je hrvatska vanjska politika pod prevelikim utjecajem SAD-a preko veleposlanstva u Buzinu. 'Kritizirala je Zorana Milanovića zbog privrženosti Londonu, a onda kada je on otišao, otputovala je žurno kraljici poljubiti ruku. Sada se vraća doma preko Bruxellesa, u kojem kaže da Hrvatska treba biti značajniji čimbenik na zapadnom Balkanu', naglašava Milardović nedosljednost predsjednice. Zaključuje da se Hrvatskom zapravo upravlja izvana. 'Lijepo je nedavno sve priznao Vladimir Šeks na RTL-u Mirjanu Hrgi, kazavši da se odluke o Hrvatskoj donose na europskim gremijima i da su izbori simulacija demokracije', podsjetio je Milardović.
