Na večerašnjem predstavljanju publikacije 'Studija o položaju izbeglih lica iz Republike Hrvatske' rečeno je kako studija pokazuje da je zapreka povratku Srba u Hrvatsku oslobađajuća presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, ulazak Hrvatske u Europsku uniju te nacionalistički izgredi
Puno je mišljenja kako je zapreka povratku Srba u Hrvatsku oslobađajuća presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, ulazak Hrvatske u Europsku uniju, čime je nestala mogućnost vanjskih pritisaka na Hrvatsku te nacionalistički izgredi koji se 'iz Vukovaru šire po Hrvatskoj kao početkom devedesetih godina', ocijenio je na predstavljanju te knjige Viktor Koska iz zagrebačkoga Centra za mirovne studije dodavši kako treba ispitati je li uopće moguć povratak Srba u Hrvatsku, u kolikoj mjeri i žele li se izbjegli vratiti.
Publikaciju 'Studija o položaju izbeglih lica iz Republike Hrvatske' predstavljena je večeras u HKD Napredak u Zagrebu, a o njoj su govorili voditeljica projekta Mirjana Mikić Zeitoun iz Centra za mirovne studije u Zagrebu, programski direktor YUCOM - Komiteta pravnika za ljudska prava iz Beograda, Viktor Koska s Fakulteta za političkih znanosti u Zagrebu i izbjeglica iz Hrvatske Mirsada Popović Damjanović
Programski direktor beogradskoga YUCOM-a Milan Antonijević istaknuo je kako se nada da će Hrvatska povući svoju tužbu (za genocid protiv Srbije) jer bi to, kako smatra, otvorilo prostor za suživot. Izbjegli Srbi imaju pozitivan stav o suživotu, ocijenio je Antonijević dodavši kako se oni najviše boje diskriminacije u Hrvatskoj te nemogućnosti zapošljavanja.
Antonijević je istaknuo kako je njihovo istraživanje o položaju i stajalištima izbjeglih Srba obuhvatilo oko 350 ispitanika. Utvrdili su ispitivanjem kako ih se oko 70 posto ne želi vratiti u Hrvatsku, 16 posto bi ih se vratilo, a 16 posto je neodlučno.
Voditeljica projekta iz zagrebačkoga Centra za mirovne studije Mirjana Mikić Zeitoun je ocijenila kako je Srbima koji se vraćaju u Hrvatsku teško živjeti na područjima od posebne državne skrbi, jer ih tamo prepoznaju i propituju se o njima pa im je teže ostvariti njihova prava.
Autori studije u knjizi podsjećaju kako su se 'u razdoblju od 1991. do 1995. na području bivše SFRJ odigrali masovni sukobi u Sloveniji (27. lipnja -7. srpnja 1991.), Hrvatskoj (ljeto 1991.-1995.) i BiH (proljeće 1992.-studeni 1995.)' te da je, kako navode, 'tijekom međuetničkih sukoba velik broj izbjeglica napustio svoje domove'. 'U vrijeme izbijanja prvih oružanih sukoba dolazi do progona i izbjeglištva velikoga broja ljudi, uglavnom Srba, ali i pripadnika drugih nacionalnosti', navode autori.
Publikacija 'Studija o položaju izbeglih lica iz Republike Hrvatske' tiskana je u okviru projekta 'Naglašavanje ljudskih prava u područjima od posebnog državnog interesa u Hrvatskoj', a projekt je sufinancirao i Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge.