Ukupna pričinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj procjenjuje se na 236 milijardi kuna, a povratnici traže pokretanje mehanizama naplate i posebno inzistiraju na naknadi ratne štete fizičkim osobama, koja iznosi između 10 i 15 milijardi kuna, istaknuto je u subotu na tematskoj konferenciji osječko-baranjske Zajednice povratnika (ZP), s koje je zatraženo i donošenje zakon o ratom stradalim područjima
Možemo zamisliti kako bi oživjela ratom stradala područja područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 do 15 milijardi kuna, rekao je predsjednik županijske Zajednice povratnika Branko Pek pri čemu je zahtjev o naknadi ratne štete od Srbije argumentirao činjenicom da je Drugi svjetski rat davno završio a Njemačka i danas plaća ratnu reparaciju državama koje je tada napala.
„Ne vidim stoga razloga zašto mi ne bi tražili ratnu odštetu. Ne razumijemo zašto do sada nijedna Vlada RH nije donijela zakon o naknadi ratne štete koju smo pretrpjeli“, rekao je Pek.
Povratnici upozoravaju da za ovim zahtjevima postoje i pravni okviri te se pozivaju na Sporazum o normalizaciji odnosa između Hrvatske i tadašnje SR Jugoslavije, od 23. kolovoza 1996. gdje se u članku 7. navodi kako su se dvije države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu.
Osim Zakona o naknadi ratne štete na konferenciji je zatraženo donošenje Zakona o ratom stradalim područjima, koji bi sadržavao niz mjera koje bi omogućile stanovništvu na tim područjima da tamo žive od svoga rada, a ne da odlaze u inozemstvo.
„Išlo se na obnovu infrastrukture, gradile se škole, vrtići, na svemu se radilo osim na osiguravanju radnih mjesta. I kada se dogodilo da ljudi nemaju od čega živjeti, došlo je do retrogradnog procesa i sada ponovno imamo prognanike, ali ne zbog rata nego zbog ekonomskih razloga“, zaključio je Pek.
Upozorio je i da je jedan od ključnih problema neriješeno pitanje granice sa Srbijom i da to treba riješiti sada dok je Srbija u pretpristupnim pregovorima za ulazak u EU, jer, kako je rekao „ kada oni uđu u EU, više neće biti šanse da riješimo bilo što u vezi s tim pitanjem“.
Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić koji je izravno bio uključen u reintegraciju okupiranih područja rekao je kako „podržava rješavanje svega onog što je bitno za život građana na tim područjima“.
"Treba ih staviti u jednaku i pravednu poziciju u odnosu na one koji nisu bili prognani. Oni su podnijeli veliku žrtvu i smatram da treba voditi računa da im se nadoknadi sve ono što su tada izgubili. Podržavam svaki način na koji će se to činiti - u vidu ratne odštete ili na neki drugi način“, zaključio je Vrkić.
