"Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II", navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro.

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo.

"U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira", ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.