Zainteresiranima za monetizaciju bit će, nakon što sredinom rujna bude dovršen, ponuđen nacrt koncesijskog ugovora s već poznatim parametrima (od 2,5 do 3 milijarde eura ovisno o koncesijskom roku od 30 do 50 godina) na koji trebaju dati obvezujuće ponude u roku od 45 dana. Nakon toga se ulazi u pregovore s ponuditeljima u kojima se nastoje postići što bolji uvjeti i odabrati najpovoljniji. U Ministarstvu su zadovoljni iskazanim interesom s obzirom da se javilo više od tri interesenta i jer su svi izrazili spremnost nastaviti nadmetanje.

Na nacrtu ugovora radi tvrtka Shearman & Sterling koja je angažirala odvjetničko društvo Hanžeković i partneri nakon što u Vladi nisu bili zadovoljni nacrtom koji je izradila odvjetnička kuća Wolf Theiss budući je na njega značajnih 10-ak primjedaba dalo i Državno odvjetništvo RH pa je s njima raskinut ugovor. Iz Ministarstva naglašavaju kako dorada nacrta ugovora neće izazvati dodatan trošak.

U Ministarstvu nemaju poseban komentar na najavu Nezavisnog cestarskog sindikata da u listopadu započinje prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta no navode da se ne radi o rasprodaji nego davanju na upravljanje po standardima uz naknadu. Podsjećaju da je za autoceste još potrebno otplatiti kredita u visini od četiri milijarde eura bez kamata pri čemu su neki s vrlo visokom kamatom (8 do 10 posto) koje bi se dobivenim novcem 'prebilo'. U protivnom bi taj iznos u redovitoj otplati na kraju bio znatno veći.
345285,339146,335895,335802
Najava referenduma

Nezavisni cestarski sindikat najavio je početak prikupljanja potpisa građana za raspisivanje referenduma protiv monetizacije autocesta za 10. listopada u svim gradovima i većim mjestima, rekao je predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić. Naveo je da su ankete već ranije pokazale da je od 60 do 70 posto građana protiv koncesioniranja autocesta.

Po Stanićevim riječima zapravo se ne radi o monetizaciji javnog duga nego o koncesiji nad autocestama, jer se jedino koncesijom ne može monetizirati javni dug. Naime, za koncesiju ne možemo dobiti dovoljno novca koliko smo dužni i ne možemo monetizirati cijeli, nego samo dio duga.

Stoga građanima želimo objasniti da se radi o koncesiji na najvjerojatnije rok od 50 godina, odnosno o prodaji na određeno vrijeme, rekao je Stanić.

Rekao je kako s referendumskim pitanjem zasad još ne mogu ići u javnost, jer na njemu još uvijek rade i dotjeruju ga pravni stručnjaci. Ne znamo još hoće li se u međuvremenu dogoditi određene promjene u zakonima ili možda čak i u Ustavu do tog vremena pa će naše pitanje biti prilagođeno trenutku kako bi bilo potpuno, 100 posto obvezujuće za Sabor i Vladu, istaknuo je Stanić.

Pojasnio je da će smisao pitanja biti da se građani izjasne jesu li suglasni da se autoceste mogu davati pod koncesiju ili prodavati bez suglasnosti građana putem referenduma.

'Smatramo da za transakciju koju vlada želi provesti mora pitati građane za suglasnost, jer se ovdje ne radi o nekom hotelu, već o osnovnoj infrastrukturi i suverenitetu Republike Hrvatske', istaknuo je Stanić. Podsjetio je kako su autoceste izgrađene kao razvojni projekt RH da bi se razvijalo gospodarstvo i turizam te omogućila bolju povezanost zemlje.

Davanjem autocesta u koncesiju sve to bi bilo ugroženo, jer se u praksi pokazalo da su prvi potezi dosadašnjih koncesionara bili povećanje cestarina, jer država ne bi mogla davati jamstva budućim koncesionarima budući da je to zabranjeno pravilima Europske unije. Stoga bi se prihodi koncesionara regulirali isključivo cijenom cestarine, rekao je Stanić.

Napomenuo je kako u prijedlozima savjetnika za koncesioniranje stoji da bi se ona mogla mijenjati tijekom godine pa bi mogla rasti u turističkoj sezoni što bi moglo smanjiti turistički promet i do 30 posto. Legitimno je pravo koncesionara da određuje cijenu cestarine u skladu sa svojom poslovnom politikom i maksimalizirati dobit.

Stanić je podsjetio da su građani već izdvojili znatna sredstva za autoceste iz cijene goriva i cestarine i "sada bi se dogodilo da ih ponovno plaćamo kroz daleko višu cestarinu što znači da bismo ih dva puta otplatili, a nikad ne bi bila naša što je apsurdno i apsolutno nedopustivo", naglasio je Stanić.