Poznato je da najveći dio novca za znanost, obrazovanje i inovacije u razvijenim zemljama dolazi iz privatnog sektora, jer su ondje poduzetnici svjesni toga da ne mogu biti konkurentni bez ulaganja u znanstvena istraživanja i nove tehnologije.

Sudionici okruglog stola pod nazivom 'Gospodarstvo i popularizacija znanosti' koji će se održati danas u 18,30 sati u MM centru SC-a u Zagrebu, Savska 25 stoga će pokušati saznati imaju li hrvatske tvrtke interesa ulagati u projekte popularizacije znanosti te, ako interes postoji, koji je najbolji način komunikacije popularizatora znanosti prema tvrtkama, a koje su najčešće pogreške. Radi li se o donacijama ili marketinškim budžetima? Koje je najbolje vrijeme za prijavu ovakvih projekata? Koji su kriteriji koji presuđuju u koristi odabira projekata? Koji je tajni sastojak uspješnih projekata?

Male tajne velikih majstora te svoja iskustva u prikupljanju financijskih sredstava podijelit će: Kim Gladstone Herlev, zamjenik izvršnog direktora znanstvenog centra 'Experimentarium' iz Kopenhagena, uspješan popularizator znanosti Toni Milun, poduzetnik i menadžer Nikola Mujdžić, dugogodišnji popularizator znanosti Dejan Vinković te mnogi drugi.

'Zanimljivo je, primjerice, koliko su u SAD-u i administracija i poduzetnici, za razliku od naših, svjesni značaja znanosti. Primjerice, Institute for Advanced Study uglavnom se financira donacijama, a takve se donacije ne oporezuju, već potiču', rekao je naš ugledni fizičar prof. Vinković koji je dio svog školovanja proveo u SAD-u.

Livestream panela koji organiziraju Institut Ruđer Bošković, Udruga Profesor Baltazar, projekt 'Znanstveni edukativno-zabavni centar' (ZEZ) i popularno-znanstvena radijska emisija 'Znanost na eteru', pogledajte dolje.