Katolička crkva, putem udruge Vigilare, podržala je inicijativu udruge 'U ime obitelji', kojom se traži raspisivanje referenduma za unošenje u Ustav odredbe kojom bi se brak definirao kao zajednica muškarca i žene. No, s obzirom na temeljne odredbe Ustava koje jamče slobodu, jednakost i poštivanje prava čovjeka, upitno je može li takva odredba uopće zaživjeti
'Ako u Ustavu piše da čovjek ima prava koja ima, onda treba pustiti da čovjek živi svoj život u skladu s onim što kaže Ustav. Tko ima pravo da mi kaže kako ću ja živjeti u svom domu, hoću li živjeti u istospolnoj zajednici, hoću li živjeti sama ili s nekim, hoću li imati mladog ili starog ljubavnika. Ljudima treba omogućiti da žive onako kako oni hoće', kazala je za tportal Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista, inače predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.
Iz udruge 'U ime obitelji' uvjereni su da će uspjeti prikupiti 375 tisuća potpisa (deset posto upisanih birača), koliko ih je potrebno za raspisivanje državnog referenduma, a pomoći se nadaju i od političkih stranaka, od kojih su zatražili da svoje članove pozovu da se priključe inicijativi za raspisivanje referenduma.
Ako se pita Tireli, uspješnost prikupljanja potpisa ovisit će i o marketingu, ali i zainteresiranosti javnosti za jednu ovakvu temu. 'Ljudima je to najmanji problem hoće li biti istospolne zajednice ili ne. Ima većih problema u Hrvatskoj.Treba skupljati potpise za smjenu Vlade, a ne za to hoće li u Ustavu pisati da je brak zajednica muškarca i žene', kaže nam Tireli.
Nadu da inicijativa ipak neće skupiti dovoljan broj potpisa ima i HNS-ov Igor Kolman. 'Kao zastupnik potpuno suprotnog političkog svjetonazora nadam se da neće skupiti potpise. Stvari nam se ne moraju nužno sviđati da bismo ih kao građani prihvatili. Moj osobni stav je da je brak zajednica dvoje ljudi koji su pristali da u njega uđu. Svi koji su u braku moraju imati jednaka prava koja iz statusa braka proizlaze bez obzira na njihove karakteristike', kazao je Kolman za tportal.
Iako nije definirano ni u jednom zakonu, ali ni u Ustavu, rasprave o referendumu koje su se održavale prethodnih godina pokazale su da stručnjaci, a ni političke stranke nisu skloni tome da se raferendum raspisuje o temama koje zadiru u temeljna ljudska prava.
Slaže se s time i SDP-ova Melita Mulić, članica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.
'Praksa određenih europskih država pokazuje da su neke od njih, poput recimo Mađarske, stavile u Ustav da je brak zajednica muškarca i žene, dok su neke druge upravo donijele izmjene svojih zakonodavstava i liberalizirale su ih na način da su ozakonile istospolne brakove, pa čak i posvajanje djece. Ja načelno mislim da se u temeljnim ljudskim pravima, a mislim da je pravo na životnog partnera temeljno ljudsko pravo, ne može određivati na referendumu. Mislim da to ne bi trebalo biti pitanje referenduma', kazala je Mulić za tportal.
