Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i UNHCR u ponedjeljak su istaknuli pozitivne pomake u zaštiti djece tražitelja azila i izbjeglica, ali i upozorili da godinama raste broj djece bez pratnje, sada dodatno i prihvat djece iz Ukrajine
Na okruglom stolu o djeci izbjeglicama i djeci bez državljanstva u Hrvatskoj, održanog povodom Svjetskog dana izbjeglica, pozitivnim su istaknuli donošenje Protokola o postupanju prema djeci bez pratnje 2018., nedavne izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu iz 2022., kao i velikodušne aranžmane za prihvat ukrajinskih izbjeglica, uključujući djecu bez pratnje.
No, u zajedničkom priopćenju za medije, upozorili su da postoji prostor za poboljšanje, što zahtijeva pozornost svih dionika kako bi se osiguralo da hrvatski sustav zaštite djece bude u potpunosti usklađen s međunarodnim načelima i standardima.
vezane vijesti
Pirnat Dragičević rekla je da su djeca izbjegla iz svojih domova posebno ranjiva i stoga im je potrebno osigurati najveći mogući stupanj pomoći i zaštite već od prvog prihvata, a treba raditi i na poboljšanju uvjeta smještaja djece, unaprijediti sustav posebnog skrbništva, osigurati dostatan broj prevoditelja i kulturnih medijatora.
Također, za potrebe djece iz Ukrajine, koja se suočavaju s jezičnom barijerom i drugačijim pismom, važno je pojačati prevoditeljske resurse i osigurati učenje hrvatskog jezika radi uključivanja u školu i praćenja nastave, a škole se trebaju pripremiti i za prepoznavanje njihovih potreba te pružanje pomoći pri savladavanju svih poteškoća kako bi lakše i brže ušla u vršnjačke odnose, uključila se u slobodne aktivnosti i u zajednicu.
UNHCR: Potičemo Vladu RH na osiguranje aranžmana i usluga za svu djecu izbjeglice
Pirnat Dragičević drži i da je djeci nužno pružanje psihološke pomoći i podrške radi brže prilagodbe na novu sredinu, a koja treba biti osigurana za svu djecu.
Predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj Anna Rich rekla je da je, kada je riječ o dolasku ukrajinskih izbjeglica, od kojih su većina žene i djeca, snažan odgovor koji je uspostavila Vlada, posebno u odnosu na djecu odvojenu od roditelja, primjer kako se može uspostaviti sveobuhvatan sustav osjetljiv na zaštitu i potrebe djece.
"Potičemo Vladu da razmisli o osiguravanju sličnih aranžmana i usluga za svu djecu izbjeglice”, poručila je.
U Hrvatskoj je sve veći broj tražitelja međunarodne zaštite, uključujući i djecu. U 2020. registrirano je 942 djece tražitelja azila, a 2021. godine 1.181, što je povećanje od 25 posto. Broj djece bez pratnje koja traže azil porastao je za pet posto u posljednje dvije godine. Taj se trend nastavio i u 2022.
