Slonjšak u priopćenju ističe da je u dosadašnjim političkim kampanjama primijetila niz postupanja štetnih za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju.

Teški položaj osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju često se koristi u svrhu podizanja rejtinga političkih stranaka i pokazivanja njihove socijalne osviještenosti.

Istovremeno se takva deklarativna opredijeljenost za prava osoba s invaliditetom ne prenosi u postupke kojima se stvarno poštuju njihova biračka prava i pravo na uključenost u politički život, kaže se u priopćenjui.

Prilikom određivanja biračkih mjesta nerijetko smo uočili da im osobe s invaliditetom ne mogu pristupiti, stoga je nužno osigurati lokacije koje su ujedno i pristupačne osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, navodi Slonjšak.

Biračka mjesta treba odrediti i u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi u kojima borave osobe s invaliditetom jer im je otežano ostvarivanje biračkog prava za razliku od, primjerice, osoba u zatvorskom sustavu za koje su organizirana posebna biračka mjesta.

Istovremeno, izrazita podzastupljenost osoba s invaliditetom koje su aktivne u političkom životu upućuje na brojne prepreke koje se pred njih postavljaju u načinu na koji funkcioniraju političke stranke.

Stoga pravobraniteljica poziva političke stranke da svoje programe predstavljaju na način koji će biti pristupačan osobama s invaliditetom, posebno gluhim, slijepim i biračima s intelektualnim teškoćama, te da se zalažu da biračka mjesta budu pristupačna osobama s invaliditetom, a da se i osobama koje su smještene u domovima socijalne skrbi ili se nalaze u zdravstvenim ustanovama omogući da ostvare svoje biračko pravo.