Nastavlja se štrajk u pravosuđu koji traje od 5. lipnja i zbog kojeg je blokiran rad sudova. Vlada je odlučila umanjiti plaće i dodatke na plaću državnim službenicima i namještenicima koji su u štrajku. Sindikat, pak, najavljuje obustavu i hitnih postupaka. U međuvremenu u Hrvatskoj gotovo dva mjeseca nema otvaranja firmi, uknjižbi nekretnina, ali ni razvoda.
Predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Iva Šušković, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Juro Martinović i dopredsjednik Hrvatske odvjetničke komore Mićo Ljubenko gostovali su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" te govorili o štrajku u pravosuđu.
Iva Šušković je rekla kako štrajkaši na terenu razmišljaju ukazati kako štrajk još uvijek traje i da se nešto po tom pitanju poduzme te da su skloni obustaviti rad na hitnim postupcima.
'Moj potez nije išao u tom smjeru. Kad zapalite vatru, teško je onda to smiriti. Šesti tjedan štrajka je pri kraju, ništa se još nije dogodilo po pitanju povećanja, ponude. Naši zahtjevi nisu prihvaćeni. Nismo dobili nikakvu protuponudu. Ljudi se osjećaju dodatno povrijeđeni, zanemareni i više nego prvog tjedna štrajka. Očito se Vladi nigdje ne žuri. Ako to traje šest tjedana, ne vidi se problem, oni to doživljavaju kao poniženje i smatraju potrebnim zaustaviti hitne postupke', rekla je.
Mićo Ljubenko je naglasio kako čitava situacija prvenstveno utječe na građane i pravne osobe.
'Sudski sustav je kao i svaki drugi sustav, nema alternativu. Mi s tim zastojima možemo u nekoj mjeri imati razumijevanje i čekati rješenje legitimnih zahtjeva. Kako vrijeme prolazi, tako je teže objašnjavati taj zastoj. S vremenom će trebati naći rješenje. Ne može nitko reći da je spreman trpjeti štetu zbog tuđeg problema. Vjerujemo i očekujemo da ćemo skoro izaći iz ovoga, ne zbog odvjetnika, nego zbog stranaka', rekao je.
Juro Martinović je naglasio kako nije istina da se nisu učinili nikakvi ustupci. 'U kategoriji službenika i namještenika u sudbenoj vlasti, dali smo im u nekoliko navrata povećanja koja su približno bila 50 posto, zapisničarima oko 40 posto od 2018. godine pa do danas. Dali smo im po tom memorandumu 100 eura za najnižu kategoriju. Ona broji otprilike 6 tisuća namještenika koji rade u službenoj vlasti. Najveći broj ih je dobio tih 100 eura. Oni su danas došli na neto plaću od 800 i nešto eura. Po projekcijama koje imamo s novim zakonom, uredbama koje će stupiti na snagu od 1. siječnja iduće godine, najniža plaća za te službenike namještenike bit će tisuću eura. Naši zapisničari će prijeći tisuću eura. Nismo mogli ispunjavati želje koje nisu bile realne, koje nisu odgovarale zdravom razumu. kad se govori o 400 eura svim službenicima i namještenicima', rekao je.
Martinović je istaknuo kako se radi o šarenom društvu u kojem ima namještenika, spremačica, domara, ali i sudskih savjetnika.
'Neki od njih bi s tih 400 eura imali bi veću plaću od sudaca. Nismo mogli reagirati na jednolinijski način. Ponudili smo jedan memorandum čelnicima sindikata i rekli da moramo jednu razinu povjerenja imati kako bi napravili dobar sustav kojeg gradimo i koji je prošao prvo čitanje u Saboru Te plaće će biti pristojne, ne još uvijek velike. Memorandum nije prihvaćen. Mi smo kao znak dobre volje platili štrajk za lipanj. U srpnju su ljudi dobili veću plaću za 100 eura i još 100 eura gdje smo podigli regres te ga isplatili za godišnji odmor', rekao je.
Martinović je naglasio kako velik broj službenika i namještenika u izvršnoj vlasti radi pod istim uvjetima i za iste novce. 'Više nije korektno radi drugih ljudi da plaćamo nerad', dodao je.