Ni slovenska diplomacija od prvog koraka koji bi trebao voditi do implementacije tog rješenja ne očekuje mnogo. Na raspravi koja je tehničke naravi ne očekuje se popuštanje Ljubljane ili Zagreba, ali niti neka nova posrednička inicijativa Europske komisije, navodi Slovenska tiskovna agencija STA.

Predsjednik suda EU-a u Luksemburgu Koen Lenaerts već je unaprijed upozorio da je najavljena slovenska tužba protiv Hrvatske zbog arbitraže za Ljubljanu pogrešan put, takva tužba je u Europi nepoželjna, protive joj se države članica i europske institucije, a za Sloveniju je vrlo riskantna, piše vodeći slovenski list 'Delo'.

U manje od godinu dana, od kako je arbitražna presuda donesena, stvari su se za Sloveniju okrenule jer je vlada premijera Mire Cerara arbitražnu presudu koja je za Ljubljanu predstavljala 'moralnu zadovoljštinu' nepotrebno dramatizirala.

'Cerar je u odnosu na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića ostao neaktivan, nije uspio Europsku komisiju aktivnije uključiti u hrvatsko-slovenski konflikt. Slovenija je previdjela činjenicu da se Bruxelles u političkom smislu ne može i neće uključiti, da ne može i neće zauzeti stajalište u bilateralnom konfliktu', navodi 'Delo'.

Svima je dosadio spor dviju država koji tumače narcizmom malih razlika, pa Sloveniju bez obzira na njene argumente međunarodna zajednica ne tretira bitno različito od Hrvatske, navodi u komentaru 'Delo'. Bude li premijeru Ceraru arbitraža o granici i otvorena pitanja s Hrvatskom jedan od argumenata uspjeha svoje vlade tijekom njena mandata u predstojećoj kampanji pred parlamentarne izbore 3. lipnja, to bi za njega, kako ocjenjuju slovenski analitičari, mogao biti dvosjekli mač s obzirom da opozicija o arbitraži i njenim postignućima otvoreno govori kao o vanjskopolitičkom 'fijasku' premijera Cerara i njegova ministra vanjskih poslova Karla Erjavca.

Oporbeni portali tako među ostalim prenose i Cerarove izjave o arbitraži i graničnom pitanju iz 2009. i 2010. godine, kad je kao istaknuti pravnik s političkim ambicijama o tome javno nastupao, te se arbitraži otvoreno protivio, govoreći da za Sloveniju donosi previše rizika i da dobivanje teritorijalnog izlaza na otvoreno more izglednije ako se blokada hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om nastavi.

'Budući da je vlada Boruta Pahora tako žurila s potpisivanjem arbitražnog sporazuma, sve što budemo napravili ubuduće bit će daleko od rješenja koje bi za Sloveniju bilo optimalno', kazao je Cerar u jednoj raspravi na Slovenskoj televiziji, pred referendum na kojemu su slovenski birači tijesnom većinom podržali arbitražni sporazum Pahor - Kosor i tako omogućili deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora, a Pahorovu vladu kritizirao je što je na referendum dala pitanje koje je malo birača razumjelo, želeći tako po Cerarovu mišljenju, na njih prebaciti odgovornost za moguće posljedice.

Prije toga, krajem 2009. godine kad se arbitražni sporazum potpisivao, Cerar je u razgovoru za mariborski 'Večer' Pahora kritizirao, rekavši da je u pregovore s Hrvatskom oko arbitraže unatoč prednosti članstva u EU ušao sa 'minimalističkom' pregovaračkom pozicijom. 'Istina, arbitražni sporazum nam jamči kontakt s otvorenim morem, ali je zbog različitih interpretacija sasvim nejasno kakav će on stvarno biti' kazao je tada Cerar u razgovoru vezanom na potpisivanje arbitražnog dogovora iz kojega je Hrvatska u međuvremenu zbog kompromitacije procesa istupila, te predložila bilateralno rješenje.

Cerar je tada argumentirao da je za Sloveniju eventualno dobivanje 'neškodljiva prolaza' do otvorenih voda u Jadranu, što je zapravo bit lanjskog arbitražnog rješenja za Sloveniju 'najnepovoljnija' opcija, te da bi najbolje rješenje bilo izravan i 'dovoljno širok' koridor kojim bi Slovenija izravno pristupala otvorenom moru bez prolaska kroz hrvatske vode. No, to će nam Hrvati u arbitražnom sporu sigurno osporavati, najavio je tada Cerar, u to vrijeme profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Ljubljani.