Uz predstojeći referendum u članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, potencijalno povlačenje tužbi za genocid prometnulo se u jedno od prvih pitanja o kojima Vesna Pusić otvoreno progovara uoči preuzimanja ministarstva na Zrinjevcu. Ističe da je svrha cijelog postupka praktična, jer valja riješiti tri problema: pitanje nestalih, opljačkane imovine i optužbi za ratne zločine.

'Nema razgovora o povlačenju tužbe prije nego što se pozitivno za obje strane riješe sva tri temeljna otvorena pitanja. Ova je tema od izuzetne važnosti, ali zbog kompleksnosti i osjetljivosti, mogu proći i godine prije njezinog rješenja. Dugoročno, povlačenje tužbe, uz prethodno zadovoljenje otvorenih pitanja, sljedeće generacije rješava tzv. sukoba niskog intenziteta', napominje Vesna Pusić za tportal.

Inicijativu Vesne Pusić odobrava međunarodna zajednica; podršku je promptno pružio i predsjednik Ivo Josipović. Stav donedavne vlasti jasan je - oni su protiv svakog scenarija povlačenja tužbe za genocid, iako su konačno rješavanje otvorenih pitanja iz rata i unapređenje odnosa sa susjedima, kao jedan od prioriteta vanjske politike nove vlade, inicijative koje teško mogu naići na zdravorazumsku osudu.

Činjenica je, međutim, da Hrvatska inicira pitanje povlačenja tužbi u razdoblju povišenih nacionalnih strasti u predizbornoj Srbiji, koja nije uspjela osigurati ni status kandidata za članstvo u EU.

'Slažem se da predizborna Srbija možda nije partner koja može relaksirano raspravljati o ovoj ozbiljnoj temi. Ali se bojim da će možda situacija nakon srpskih izbora biti još složenija', tumači Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova u koalicijskoj vladi Ivice Račana.

Picula: Složena situacija u Srbiji

Picula naglašava da će uvijek biti izbora koji će opterećivati međudržavne odnose, a imajući u vidu da bi se situacija nakon izbora u Srbiji mogla dodatno zakomplicirati, smatra da bi hrvatska diplomacija trebala sa aktualnim predsjednikom Borisom Tadićem početi rješavati neka otvorena pitanja.

Bivši šef diplomacije inače smatra da tužbe za genocid, zbog povijesnog aspekta, ne smiju služiti u dnevnopolitičke svrhe, te da hrvatska tužba za genocid ne treba i neće biti prva stvar koju će Beograd i Zagreb rješavati.

'Imamo dosta otvorenih bilateralnih pitanja, pri čemu prethodna vlada u posljednjih godinu dana nije bila osobito učinkovita, a odnosi su čak bili i zategnuti. Otvorena pitanja nisu se rješavala i sigurno je da ima još važnih tema gdje se može napraviti pomak. Za ovo trenutno ne vidim velikih mogućnosti', kaže Picula, podsjećajući da je još u njegovom mandatu osnovana Međudržavna diplomatska komisija, s tim da se u posljednjih deset godina ništa nije napravilo.

Cvrtila: Raskorak između tužbe i sporazuma

Vlatko Cvrtila, profesor na Fakultetu političkih znanosti, savjetnik bivšeg predsjednika Stjepana Mesića i premijerke u odlasku Jadranke Kosor, ističe da je riječ o vrlo ozbiljnoj stvari, pa o budućim koracima treba ozbiljno porazmisliti.

Naglašava da bi tužba za genocid trebala rezultirati određenim pravorijekom i pravomoćnom odlukom, čija težina ne bi bila istovjetna onome što bi donio međudržavni sporazum. Naravno, niz neriješenih pitanja između Hrvatske i Srbije, koja su posljedica rata, mogla bi se rješavati sporazumom, pri čemu bi se preuzele određene obveze i rokovi za njihovo ispunjenje. Nije, međutim, izvjesno da bi se sporazumom mogle riješiti stvari koje su zapravo osnova tužbe – optužba za agresiju na RH i počinjenje genocida.

'Kako ćete to regulirati sporazumom, hoće li Srbija priznati agresiju? Nije mi u potpunosti jasno kako bi se regulirala ta materija u međudržavnom sporazumu. To bi trebalo objasniti', upozorava profesor.

Nije, zaključuje Cvrtila, sporno da bi sporazum trebalo postići, ali imajući u vidu aktualnu perspektivu, teško da bi se za takvu odluku mogla dobiti i podrška hrvatskih građana.

Fred: Prijeti nepovoljan ishod tužbe

Predrag Matić Fred, savjetnik predsjednika Ive Josipovića i izgledni ministar branitelja u vladi Zorana Milanovića, naglašava da valja biti veoma oprezan, uz valjanu prosudbu što Hrvatska dobiva, a što može izgubiti s tužbom za genocid.

'Moje mišljenje je da se pregovaračkim procesom, dakle dogovorom, najprije pokušaju dobiti one stvari koje mi tražimo u tužbi. Za samu tužbu nije nikad kasno', kaže Matić.

Ističe da priča o povlačenju tužbi dolazi u obzir ako Hrvatska ima sugovornika s druge strane, te ako pregovorima načelno dobije ono što traži u tužbi, jer 'nikada nećemo dobiti sve što tražimo'.

Ukratko, Matić drži da nije dobro zatvoriti vrata dogovoru i pregovorima, osobito u situaciji kada je moguće da ishod tužbe ne bi bio onakav kakav Hrvatska očekuje. 'Ishod tužbe može biti iznenađujući i nedovoljno dobar za RH', zaključuje Matić, dodajući da će u tom slučaju 'frustracije u hrvatskom narodu biti još puno veće'.