Privremeni predsjednik HNS-a, ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Predrag Štromar tijekom razgovora bio je jako oprezan, pazio je što i kojim tonom govori o modelu i roku u kojemu Vlada treba dati konačan odgovor na ustaški poklič 'Za dom spremni' u Jasenovcu. Vagao je svaku riječ kako ne bi ušao u klinč s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Izbjegavao je izravne odgovore na politički škakljiva pitanja pazeći da ne prijeđe točku s koje, kada je riječ o suradnji s HDZ-om, nema povratka. Nerado govori o ideološkim temama. Nije to iznenađujuće, ipak je sve do lipnja bio lokalni političar, relativno nepoznat široj javnosti...

U četvrtak navečer u Banskim dvorima održan je maratonski sastanak na kojem su sudjelovali i premijer Andrej Plenković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Što je dogovoreno?

Prvenstveno, usuglašen je stav da je reforma obrazovanja prioritet partnera u Vladi te je postignut dogovor oko svih aktivnosti koje su vezane za nastavak kurikularne reforme. Također, jedan od zaključaka je da Dijana Vican, koja je na čelu Posebnog stručnog povjerenstva, mora do 8. rujna, što je krajnji rok, predati finalnu verziju akcijskog plana koji će biti podloga za sve daljnje aktivnosti za nastavak kurikularne reforme. Nakon toga slijedi transformacija Posebnog stručnog povjerenstva, odnosno institucionalizacija, a u cilju da bi se dalo još više na važnosti provedbi Strategije i kurikularne reforme. I posljednji, ali i najvažniji zaključak je da se u školskoj godini 2018./2019. krene s pilot fazom Cjelovite kurikularne reforme. Ti zaključci su nužni i predstavljaju temelj za provođenje svih predradnji koje će rezultirati provođenjem pilot faze naredne školske godine, a zatim i provođenje kompletne kurikularne reforme te reforme cijelog obrazovnog sustava.

Kada će se transformirati Posebno stručno povjerenstvo i na koji način?

Sastav Posebnog stručnog povjerenstva mijenjat će se u rujnu i to će biti odmah nakon 8. rujna, kad je rok za predaju finalne verzije akcijskog plana. U ovom trenutku nam je najvažnije provesti najbrži način da se s pilot projektom kurikularne reforme počne u narednoj školskoj godini i to je stav koji smo usuglasili s partnerom u Vladi.

Je li točno to da bi na čelo povjerenstva nakon Dijane Vican mogao doći premijer Andrej Plenković? Je li to prihvatljivo za HNS?

O tome ćemo poslije akcijskog plana, znači poslije 8. rujna. Sada je prioritet ostvariti sve predradnje da pilot projekt krene u novoj školskoj godini.

'Pozdrav 'Za dom spremni' će vrlo brzo nestati'

Hoćete li napustiti Vladu ako ustaški poklič 'Za dom spremni' ostane na HOS-ovoj ploči u Jasenovcu?

'Za dom spremni' neće biti u Jasenovcu. Naš stav je da ploče mogu ostati, dapače treba odati počast svim braniteljima, posebno onima koji su dali svoj život za domovinu i time stvorili preduvjete da Hrvatska bude samostalna, ali i razvijena država, na čemu sada upravo i radimo po primjerice pitanju reforme obrazovanja. No pozdrav 'Za dom spremni' će vrlo brzo nestati.

Dakle nećete mi odgovoriti na pitanje s jednostavnim - da ili ne?

Odgovorio sam vam na pitanje.

Hoće li vas zadovoljiti uklanjanje ustaškog pokliča s ploče u Jasenovcu ili ćete ultimativno zahtijevati i donošenje zakona s jasno propisanim sankcijama za veličanje nacizma, fašizma i takozvane NDH skupa s pripadajućim simbolima?

Nema ultimatuma. Donijet će se uredbe i zakoni koji će to pitanje, nadamo se, dugoročno riješiti.

Mnogi pretpostavljaju da će taj novi zakon biti takav da će osim sankcija za veličanje spomenutih zločinačkih režima te ideologija i njihovih simbola propisivati i sankcije za simbole iz Titove Jugoslavije?

Ne mogu ulaziti u to, vidjet ćemo kakav prijedlog će dati povjerenstvo (kolokvijalno: povjerenstvo za suočavanje s prošlosti).

Što vi mislite, bi li u tom zakonu trebalo izjednačiti simbole iz nacizma i endehazije sa simbolima poput crvene zvijezde i sličnima?

Mislim da previše razgovaramo o povijesti, o 40-im godinama prošlog stoljeća. Vrijeme je da idemo prema budućnosti, prema obrazovnoj reformi. Osim toga, prioritet je stabilnost zemlje, a to sigurno nećemo dobiti konstantnim podjelama na naše i njihove, lijeve i desne. To treba skinuti s dnevnog reda, takve stvari nažalost koriste salonski političari koji nemaju ni konkretnih ideja ni rješenja.

Zašto je predsjedniku Vlade i HDZ-a Andreju Plenkoviću toliko teško riješiti problem jasenovačke ploče HOS-a i je li vam on objasnio zašto mu je to tako veliki politički problem?

To je valjda njegov način funkcioniranja. Meni je bitno to što je on izjavio sve što smo i mi u HNS-u htjeli učiniti u vezi tog pitanja. Stojimo iza toga da u Jasenovcu stvarno nije mjesto natpisu 'Za dom spremni'. Plenković je rekao da će to riješiti. I hoće.

Ima li on problema u vlastitoj stranci?

Nisam to primijetio i ne bavim se drugim strankama.

Je li HNS olako, skoro pa naivno ušao u Plenkovićevu vladu - prije toga niste dobili čvrsta jamstva, definirane konkretne projekte i rokove, s parafom predsjednika HDZ-a? Ispada da ste u Vladu ušli na obećanje, na riječ, stisak ruke…

Plenković i ja smo potpisali jednu platformu i držimo se te platforme, koja je i javno objavljena. Ta platforma ide k tome da građanima osiguramo kvalitetniji život i budućnost. Da napokon izađemo iz ideoloških rovova, da nema 'naših i vaših'. To nam je cilj i na tome radimo. Uostalom, jako je bitna stabilnost zemlje. Između ostalog, zbog gospodarstva, a vidite da BDP raste, riješili smo gužve na ulazu iz Slovenije, sigurna smo zemlja te fondove EU-a koji su nam na raspolaganju trebamo brže i kvalitetnije koristiti.

Ali u tom vašem sporazumu nema konkretnih projekata i rokova?

Ima konkretnih stvari. To je reforma obrazovanja koja se mora napraviti. Odmah je postignut dogovor da u 2018. godini ide pilot faza reforme obrazovanja kako bi se od 2019. ta reforma mogla provoditi u svim školama i u punom opsegu.

Sjećate li se kada je rejting HNS-a bio niži od 1,3 posto, koliko iznosi prema najnovijem Crobarometru?

Bilo je takav i lani i preklani. Ali i prije četiri godine. Međutim mi smo uvijek na svim izborima dobivali puno više glasova nego što je to rejting sugerirao.

Brine li vas to što male stranke poput HSU-a i Pametnog, zatim regionalnog IDS-a te s HNS-om usporedivog HSS-a imaju veći rejting od vaše stranke?

Skoro u svakoj anketi tako stojimo. To me ne brine. Meni je važno to što naši birači od nas očekuju tri stvari, a to su: rezultati, rezultati i rezultati. I kad to ostvarimo, sigurni smo da ćemo biti opet nagrađeni na izborima.

Stalno spominjete kurikularnu reformu. Ako vaša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u jednom trenutku osjeti da radi Sizifov posao, da ne uživa političku potporu premijera Andreja Plenkovića i napusti Vladu, hoćete li i vi s njom otići iz Banskih dvora?

To su hipotetska pitanja.

Jesu, ali nisu nezamisliva.

Ministrica ima našu podršku.

Niste mi odgovorili na pitanje: jeste li spremni u tom slučaju s njom izaći iz Vlade?

Neću odgovoriti na hipotetsko pitanje.

'Vjerujem Andreju Plenkoviću, vjerujem da ćemo realizirati dogovoreno'

Vjerujete li Andreju Plenkoviću?

Vjerujem. Vjerujem da ćemo ono što smo dogovorili realizirati u najvećoj mogućoj mjeri.

Čujete li se s Vesnom Pusić, Ankom Mrak Taritaš i ostalim bivšim stranačkim kolegama i kolegicama koji su izašli iz HNS-a zbog toga što ste ušli u koaliciju s HDZ-om?

Ne, ne čujemo se. Niti se viđamo. Možda ću ih vidjeti sada kada počne jesensko zajedanje Sabora.

Koliko često na stranačkim sastancima HNS-a – bilo službenim, bilo neslužbenim – sudjeluje bivši šef stranke Ivan Vrdoljak? Koja je njegova trenutna uloga u stranci?

Ponekad zna doći. Prošli tjedan smo ga zvali na Špancirfest u Varaždin, kada smo imali i sjednicu Predsjedništva stranke, jer on svake godine dolazi na taj festival. Moram priznati da ga nekad zovemo oko pojedinih stvari jer ja nisam sudjelovao na početku pregovora (s HDZ-om, nap. a.) i zato što on ima više iskustva od mene u radu Vlade jer je bio ministar četiri godine.

U kojoj ulozi Vrdoljak sudjeluje na stranačkim sastancima? Savjetničkoj?

Ne. On je član stranke, ali član s puno iskustva i ponekad ga zamolim za neku informaciju ili pomoć.

Je li točno to da Vrdoljak ponekad sudjeluje i na formalnim ili neformalnim sastancima ljudi iz vodstva HDZ-a i HNS-a?

Ne, to nije točno. Osim toga, mi se s HDZ-om uglavnom dogovaramo na službenim sastancima na kojima on sigurno ne sudjeluje.

Hoćete li se ove jeseni na unutarstranačkim izborima kandidirati za predsjednika HNS-a?

Negdje u studenom organizirat ćemo sjednicu Središnjeg odbora, na kojoj će se sazvati Sabor stranke i onda počinju kandidature. Ima još puno vremena do toga.

U redu, ali kako trenutno razmišljate, imate li ambicije biti šef HNS-a?

Još je prerano razmišljati o tome, imamo puno drugog i važnog posla. Svaki član stranke može se kandidirati.

Je li netko od vaših kolega već najavio da će se kandidirati ili barem ima ambicije da se kandidira za predsjednika HNS-a?

To ne znam.

Što mislite, hoće li se međimurski župan Matija Posavec, koji je dao ostavku na mjesto predsjednika Središnjeg odbora HNS-a, kandidirati za predsjednika stranke?

On je član stranke i može se kandidirati. Ovo nije trenutak za takav razgovor, u to sam sto posto siguran. O tome se još ne razgovara u stranci.

Ima li šanse da se u dogledno vrijeme fuzioniraju HNS i Čačićevi Reformisti?

Siguran sam da se to neće dogoditi. To ne bi imalo smisla.

A ima li takvih ideja u HNS-u?

Nema.

Osim građana u Varaždinskoj županiji, šira javnost je čula za vas tek nedavno, kada ste postali potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva. Možete li reći kako to da je baš vas tadašnji župan Radimir Čačić uveo u, hajdemo to tako reći, ozbiljnu politiku odabravši vas za zamjenika župana?

Zamjenik župana postao sam 2005. godine, kada je Radimir Čačić bio varaždinski župan. Do toga je došlo nakon što je desetak nas odradilo velik posao na terenu - od kraja devedesetih osnovali smo brojne HNS-ove podružnice, stvarali organizaciju, a na lokalnim izborima 2005. HNS je ostvario iznenađujuće dobar rezultat u Varaždinskoj županiji. Čačić je bio nositelj liste i postao je župan. Na temelju rezultata i rada u kampanji ponudio mi je da postanem zamjenik župana. Onda su se župani i zamjenici birali u županijskoj skupštini, a ne izravno.

Kakav je Radimir Čačić bio župan, a kakav šef?

Puno smo razgovarali o tome što treba raditi i nije se puno petljao u poslove županije. Taj posao uglavnom sam ja vodio u razdoblju 2005.-2008., a on se u županiji rijetko pojavljivao. Uglavnom, provođenje svih projekata bilo je na meni.

Kada ste se politički razišli s Čačićem?

Kada je krajem 2012. počeo pregovarati s drugim strankama oko izlaska na izbore, a da za to nije imao ovlasti HNS-a. A tada više nije bio predsjednik stranke.

Dugo ste bili lokalni političar, prvo općinski pa onda županijski vijećnik, zatim zamjenik župana, a kasnije i župan. Kako s tim iskustvom gledate na najavljene izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi u dijelu koji se tiče ovlasti načelnika, gradonačelnika i župana u odnosu na njihova vijeća i skupštine? Biste li uopće mijenjali postojeći zakon?

Mislim da postojeći zakon nije skroz dobar u dijelu koji kaže da općinsko ili gradsko vijeće može rušenjem lokalnog proračuna srušiti i gradonačelnika i izazvati nove izbore. Posebno je to problematično u situacijama kada imate načelnika ili gradonačelnika koji dobro rade, a spletom okolnosti ga unatoč tome sruše u vijeću zbog raznih stranačkih interesa brojnih stranaka koje su zastupljene u vijeću. Taj dio bi bolje trebalo regulirati, drugačije propisati u kojim slučajevima bi se mogao srušiti gradonačelnik ili načelnik. Da se više ne događa ono što se danas događa - da krajem godine ne prođe proračun i onda se ide na nove izbore.

Konkretno?

Treba naći pravu mjeru u tom odnosu, jasnije propisati o čemu odlučuje gradonačelnik, a o čemu gradska vijeća nakon što se analizira ono što se u dosadašnjoj praksi pokazalo lošim.

Govori se i o tome da se novim zakonom gradonačelnicima zabrani kandidiranje nakon dva uzastopna mandata. Podržavate li tu ideju?

Moje osobno razmišljanje je da bi trebalo ograničiti broj mandata načelnika, gradonačelnika i župana, ali bi onda njihov mandat trebao trajati duže od četiri godine. Recimo, dva mandata po šest godina.

U dijelu HDZ-a raste pritisak na šefa stranke i premijera Andreja Plenkovića zbog zastoja u imenovanju novih uprava u brojnim državnim institucijama i tvrtkama. Pritišće li i vas članstvo HNS-a u tom smislu?

Nema nikakvih pritisaka članstva, ali ima reakcija s terena, mislim na lokalnu samoupravu, načelnike i gradonačelnike ili pak pojedine gradske tvrtke koje imaju osiguran novac za ugovorene višemilijunske projekte što stoje jer pojedine državne tvrtke ne odrađuju svoj posao ili zato što pojedinci u upravama nisu odradili ono što su trebali ili pak zato što uprave nisu ni kompletne ni kapacitirane za donošenje nužnih odluka. 

U kojim to državnim tvrtkama novac stoji 'zarobljen' zbog krize upravljanja, imenujte nekoliko takvih.

HEP je na računu prije nekoliko dana imao više od tri milijarde kuna. Hrvatske vode ne mogu donositi mnoge odluke i to ne o novcu koji imaju na svom računu, nego o projektima koji se financiraju sredstvima iz europskih fondova. Ti problemi se događaju zato što uprava (HEP) i upravno vijeće (Hrvatske vode) ne funkcioniraju. Hrvatske vode imaju generalnog direktora, ali u upravnom vijeću su još uvijek neki ljudi koje su imenovale bivše vlade i koji koče projekte.

Zašto taj problem ne rješava ni Vlada u kojoj sudjelujete?

To bi se trebalo vrlo brzo riješiti.

Hoće li se (i u kojim) državnim tvrtkama uskoro imenovati nove uprave jer u nekim tvrtkama članovi uprave imenovani su još na početku mandata vlade Zorana Milanovića? Hoće li HNS i dalje imati najveći utjecaj prilikom izbora čelnika HEP-a i Janafa?

S našim partnerima u Vladi ne dogovaramo takve pozicije po stranačkoj pripadnosti. Stav stranke, a i mene osobno, taj je da se na tako odgovorne pozicije biraju stručne i kompetentne osobe. Uostalom, biraju se javnim natječajem, a od stranačke iskaznice važniji je ostvareni poslovni rezultat, bilo u toj tvrtki, bilo na prethodnom radnom mjestu.

Što će na kraju biti s uvođenjem poreza na nekretnine, hoće li i do kada biti odgođena primjena tog poreza? Kakav je stav HNS-a po tom pitanju?

HNS pozdravlja odgodu uvođenja poreza na nekretnine prvenstveno zato što smatramo da će uvođenje poreza na nekretnine biti moguće tek u trenutku kada svi preduvjeti budu zadovoljeni i posloženi i kada država za to bude spremna na svim razinama, uključujući sve jedinice lokalne samouprave. Kad će to točno biti, u ovom trenutku ne mogu reći, ali ćemo zasigurno prije toga raspravljati o tome u Vladi, nakon što se prethodno utvrdi činjenična situacija, odnosno jesu li spremni načelnici, gradonačelnici i, naravno, građani. I u ovom slučaju pokazalo se da jedino argumentirana i zrela rasprava među partnerima može iznjedriti kvalitetna i mudra rješenja. HNS svoj stav o porezu na nekretnine nije mijenjao. Kao liberali generalno težimo manjim porezima te jeftinijoj i efikasnijoj javnoj upravi, iako ovaj porez i nije zamišljen kao novi namet, nego kao zamjena za neka postojeća davanja.

'Porez na nekretnine zapravo i nije porez, ja bih zadržao termin komunalna naknada'

Ipak ste promijenili stav. Prije ulaska u HDZ-ovu vladu HNS se protivio uvođenju poreza na nekretnine.

Eksplicitno smo bili protiv prijedloga uvođenja poreza na nekretnine 2012. godine, kada se planirao uvesti porez čija bi visina ovisila o vrijednosti nekretnine. Izračunala bi se osnovica na koju bi se onda plaćao određeni postotak, to je bilo prijedlog tadašnjeg ministra financija Slavka Linića. Bili smo protiv toga. Ovaj sad porez je u stvari komunalna naknada s koeficijentima koji uvažavaju stvarno stanje stana ili kuće. Starije građevine će biti manje oporezivane od novih. Dakle to zapravo i nije porez jer se ne računa kao postotak od procijenjene vrijednosti nekretnine. A zašto se uopće ovo zove porez na nekretnine, to je stvarno nejasno.

A kako biste nazvali taj porez?

Komunalna naknada, zadržao bih taj termin.

Što očekujete od tvrtke koja će savjetovati Vladu u mogućem poslu otkupa dionica Ine od mađarskog MOL-a?

Očekujem da će dati prijedlog ostvarivog i održivog rješenja za postojeću situaciju što će omogućiti Ini da se razvija u regionalnog tržišnog lidera koji će biti jedan od generatora gospodarskog razvoja Hrvatske.

Koji je stav HNS-a po pitanju otkupa Ininih dionica? Smatrate li da bi u tu transakciju trebale biti uključene tvrtke poput HEP-a i Janafa ili bi bilo bolje zamijeniti MOL novim stranim strateškim partnerom?

HNS je još početkom ove godine dao konkretan prijedlog jednog od mogućih rješenja za Inu. Sada ćemo u svakom slučaju pričekati savjet konzultanata pa odlučiti što je najbolje za Inu kao tvrtku, ali istovremeno i za Republiku Hrvatsku i sve njezine građane.