"Upravljanje imidžom i stvaranje novog nacionalnog brenda u današnjem svijetu nema alternative. Ako ne budemo samo kreirali naš imidž to će učiniti drugi, a to ne želim i nećemo dopustiti", rekla je Grabar-Kitarović na okruglom stolu, na kojem su se u Uredu predsjednice Republike okupili stručnjaci iz područja marketinga, kreiranja imidža i brendiranja te sporta i kulture.

Ističući važnost kreiranja imidža i brendiranja, predsjednica Grabar-Kitarović upozorila je da Hrvatska kao država nije izgradila dovoljno prepoznatljivu sliku kojom bi ojačala poziciju u odnosu na druge države i u međunarodnim odnosima u cijelosti, posebice u odnosu na druge države koje su nam izravno konkurentne u onim područjima u kojima se želimo isticati.

Uz to, istaknula je, Hrvatska nema jasan i kvalitetan sustav koji bi izgradio i upravljao nacionalnim brendom te u našoj zemlji nije dovoljno razvijena svijest o važnosti nacionalnog brenda kao alata za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u svjetskim okvirima.

"U globaliziranom svijetu imidž države igra iznimno važnu ulogu budući da određuje niz čimbenika koji definiraju njezin položaj, kompetitivnost i utjecaj u međunarodnim odnosima. Ali i gospodarske, demografske i druge trendove važne za stabilnost i prosperitet države", rekla je.

Poručila je i kako svaka kampanja brendiranja može imati samo kratkotrajni i prolazan učinak ako nije praćena odgovarajućim i konkretnim političkim i institucionalnim potezima, koji dugoročno održavaju vjerodostojnost države, njezinog liderstva i stanovništva te je usredotočena na zajedničke vrijednosti i slavljenje uspjeha i dostignuća pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu.

Hrvatska ima iznimne prednosti i predispozicije postati snažnim brendom u svjetskim okvirima

Hrvatska predsjednica naglasila je kako imidž države može utjecati na njezinu sigurnost, političku, gospodarsku i socijalnu stabilnost te demografske trendove i razvojne potencijale.

Istaknula je i da Republika Hrvatska ima iznimne prednosti i predispozicije postati snažnim brendom u svjetskim okvirima jer smo prepoznatljivi po ljepoti prirode (posebice mora i obale te Dubrovniku) a sada zahvaljujući i uspjehu na Svjetskom prvenstvu u nogometu. No, dodala je, imamo i istinske svjetske velikane poput Marulića, Meštrovića, Tesle i Penkale koje, smatra, još niti izdaleka nismo optimalno promovirali kao istaknute hrvatske dionike svjetske baštine.

"Hrvatska nema jasan i kvalitetan sustav oblikovanja nacionalnog brenda i upravljanja njime", upozorila je Grabar-Kitarović.

Dodala je i da su vlade mnogih država ozbiljno shvatile taj posao i pod jednom krovnom institucijom okupile sve važne dionike (diplomate, poslovnu i znanstvenu zajednicu, sportaše, umjetnike, nevladine organizacije, jedinice lokalne samouprave i druge) te izgradile snažan brend i njime se sustavno bavile.

Upozorivši kako to Hrvatskoj nedostaje, poručila je da osnivanjem radne skupine za razvoj brenda Republike Hrvatske to želi promjeniti.

Navela je kako je zadaća radne skupine, koju će voditi Dubravka Sinčić Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, snimiti stanje, sistematizirati odrednice za pozicioniranje Hrvatske, definirati sadržaj brenda Hrvatske te definirati arhitekturu Hrvatske kao jedinstvenog brenda.

Takav model Hrvatske kao nacionalnog brenda, rekla je, potrebno je zatim usustaviti pod krovom jedne od vladinih institucija ili same vlade kako bi model bio operativan i djelotvoran i njime bi se ostvarili željeni učinci. Grabar-Kitarović smatra i da u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena svijest u važnosti nacionalnog brenda kao alata za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u svjetskim okvirima.

Boris Ljubičić, slikar i grafički oblikovatelj koji je dizajnirao dva izmjenična kvardrata kao prepoznatljivi nacionalni identitet, rekao je da su ti izmjenični kvadrati nogometnim uspjehom u Rusiji dobili planetarnu popularnost. Uz to, nalaze se u logoima u turizmu i HRT-a te su najvidljiviji element koji postoji u svijetu kao grafizam.

Kvadrat "preskočio vrijeme" jer je došao iz povijesti, ali je sasvim suvremen

"Ta dva kvadrata (crveni i plavi s bjelim između) predstavljaju sintezu zastave i grba", kazao je. Smatra i da sada vrijeme da ti kvadrati prodru u svijet na svim mogućim sadržajima.

Dizajner Ljubičić smatra da je taj kvadrat "preskočio vrijeme" jer je došao iz povijesti ali je sasvim suvremen. "Naš je predložak moderan, suvremen, dinamičan i jednostavan. Jedino bi ga trebalo dizajnirati da se on sažme, bude elementaran i da se stalno ponavlja", kazao je.

Istaknuvši kako je hrvatska prepoznatljiv turistički i sportski brend Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti rekao je da je Hrvatska prilično neprepoznatljiva po svojoj kulturi, gospodarstvu, politici, velikanima i baštini. Stoga je krajnje vrijeme da se počne raditi na promociji Hrvatske kao cjelovitom brendu.

Skoko smatra i da je predsjedanje Hrvatske EU 2020. godine izvrsna prilika da se iskoristi pozornost Europe kako bi ispričali "priču o sebi".

Naglasio je kako istraživanja pokazuju da se prepoznatljiv brand koji ima država izravno odražava i na njezin gospodarski uspjeh, plasiranje proizvoda u inozemstvo i privlačenje stranih investicija.

Skoko drži da bi brendiranju naše zemlje trebalo početi konsenzusom struke po tom pitanju te definirati što je to suvremeni identitet Hrvatske, koji želimo prezentirati svijetu. Pri tome, dodao je, politika to ne može odraditi ali mora stvoriti uvjete da struka da doprinos promociji zemlje.

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić smatra kako je sport jedan od brendova koji može promovirati Hrvatsku.

Istaknuo je kako je finale Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji gledalo nekoliko milijardi ljudi i neki koji možda nisu čuli za Hrvatsku tada su čuli. Smatra da se nogomet mora iskoristiti kao dobar brend u Hrvatskoj ali se u njega mora i uložiti, posebice u mlade koji dolaze kako bi mogli ponoviti sadašnji uspjeh. Glumica Zrinka Cvitešić nije se složila s Dalićem da je sport najvažniji za brendiranje, rekavši kako su prvi brend naše prirodne ljepote i gradovi poput Dubrovnika i Splita, a tek potom ljudi.