Iako su se naši susjedi našli uvrijeđenima, teško da bi ijedan ozbiljniji sigurnosni analitičar mogao osporiti utemeljenost predsjedničinih kritika, posebno u kontekstu opasnosti što je predstavljaju borci koji su se na strani raznih džihadističkih formacija borili na ratištima u Siriji i Iraku. No postavlja se pitanje zašto je hrvatska predsjednica prst krivnje uperila u BiH, a pritom je izostavila spomenuti Kosovo, čiji borci koji se vraćaju s ratišta Sirije i Iraka također predstavljaju značajnu sigurnosnu prijetnju cijelom području zapadnog Balkana, uključujući Hrvatsku, pa i Sloveniju.

Prema podacima koje je iznio ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, demantirajući hrvatsku predsjednicu da su se tisuće islamskih ratnika vratile u BiH sa stranih ratišta, 'samo' 226 punoljetnih državljana BiH boravilo je na iračko-sirijskom ratištu, a sada ih je tamo 115. Poginulo ih je točno 65, a u BiH se vratilo 46. S druge strane, 314 boraca s Kosova otišlo je na bliskoistočna ratišta. Prije ljeta ugledni američki dnevnikNew York Times upozorio je upravo na Kosovo kao plodno tlo za novačenje boraca za Islamsku državu. Prema podacima iste tiskovine koja se poziva na policijske izvore, zabilježena su dva slučaja da su osobe s područja Kosova postale bombaši samoubojice.

Kosovo je, ako se računa po glavi stanovnika, dalo najviše boraca u redove radikalnih islamskih skupina u Siriji i Iraku od svih europskih zemalja. Radikalizacija i regrutiranje provode se na Kosovu pa je tamošnja policija svjesna problema u nizu opsežnih akcija zatvorila brojne muslimanske organizacije koje su služile kao paravan za indoktrinaciju i novačenje te uhitila brojne imame i druge osobe.

Zbog svega toga u ovoj godini zabilježeno je tek 20 odlazaka na sirijska i iračka ratišta na cijelom Balkanu. Iako vlasti kako na Kosovu, tako i u BiH, zasluge za to pripisuju sebi, činjenica je da su se radikalne islamske skupine našle u teškoj defanzivi na ratištima u Iraku i Siriji pa je teže doprijeti na ta područja, a na pad interesa sigurno je utjecala i činjenica da su izvori financiranja s gubicima postali znatno oskudniji.

Oko 140 osoba s Kosova još uvijek se nalazi u zonama konflikta, priznao je ministar unutarnjih poslova Kosova Skender Hyseni nedavno prilikom podnošenja izvještaja o sigurnosnoj situaciji u zemlji pred parlamentom. Za 57 osoba je potvrđeno da su poginule, a računa se da je ondje oko 70 boraca, 38 žena i 27 djece. Upravo oni, kada se vrate, predstavljaju najveću prijetnju za sigurnost zemalja iz kojih potječu, ali i zemalja u neposrednom okruženju, poput Hrvatske.

Posljednji primjer za to odvio se prije jedva mjesec dana, kada je kosovska policija objavila da je uhitila 19 ljudi navodno povezanih s Islamskom državom, a planirali su terorističke napade na Kosovu i u susjednoj Albaniji, između ostaloga protiv izraelske nogometne reprezentacije i njihovih navijača tijekom utakmice Albanije i Izraela. Policija je objavila da su osumnjičeni u kontaktu s pripadnikom Islamske države, samozvanim 'zapovjednikom Albanaca u Siriji i Iraku', Lavdrimom Muhaxherijem, od kojega su dobivali zapovijedi za napade.

Procjena je da se oko 900 ljudi iz raznih zemalja s područja zapadnog Balkana otišlo boriti u Irak i Siriju od 2012. do 2015. godine. Prijetnja Hrvatskoj od radikalnih islamskih skupina koje svoje krakove protežu do Balkana ne može se fokusirati samo na Bosnu i Hercegovinu, kao što je to napravila predsjednica, ili pojedinu zemlju jer je riječ o prekograničnom kriminalu i isprepletenim mrežama nadnacionalnog karaktera, sa zapovjednim kadrom koji se nalazi daleko izvan našeg domašaja.