Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nalazi se u dvodnevnom, uzvratnom službenom posjetu toj baltičkoj državi na poziv predsjednice Grybauskaite.

'Zajednička energetska politika, koordiniranje te politike ne samo u okviru Europske unije, već i srednjoeuropskog prostora, iznimno je bitno. Bitno je ne samo za konkurentnost našeg gospodarstva, već i iznimno bitno za političku neovisnost i snaženje naših država, našeg međunarodnog i geopolitičkog položaja', kazala je šefica hrvatske države novinarima nakon sastanka sa svojom kolegicom u predsjedničkoj palači.
 
Litavska predsjednica podsjetila je da je njena zemlja u rekordne tri i pol godine izgradila plutajući terminal za ukapljeni plin, koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi, i koji je toj bivšoj sovjetskoj republici omogućio gotovo punu neovisnost od ruskog plina te pozvala Hrvatsku da ne čeka, već da krene u projekt LNG terminala na Krku.

'Za vašu je zemlju to prioritet i odgovornost svih političara', kazala je Grybauskaite i pojasnila da je u taj projekt krenula s jednom, a završila ga s drugom vladom.

Litvi, zemlji s 2,9 milijuna stanovnika, spomenuti terminal na Baltiku se pokazao i svojevrsnim 'moćnim pregovaračkim oružjem' u dogovorima s ruskim Gazpromom oko znatno niže cijene za preostali dio plina koji ta zemlja još uvijek uvozi.

Grabar Kitarović: Oko LNG-a nema vremena za gubljenje

Grabar Kitarović je kazala da je projekt izgradnje LNG terminala na Krku usmjeren tome da cijene energenata u Hrvatskoj postanu niže, ali isto tako kako bi se Hrvatska geopolitički projicirala kao snažan čimbenik stabilnosti koji će, kroz dostavu plina prema sjeveru i povezivanje s terminalima u Litvi i Poljskoj, ali i izgradnjom konektora za reverzibilni tijek plina prema Mađarskoj i Ukrajini, pridonijeti stabilizaciji prostora srednje i istočne Europe.

'Što se LNG-a tiče, nemamo vremena za gubljenje. Ne smijemo dopustiti da Hrvatska u energetskom smislu postane slijepo crijevo', rekla je Grabar Kitarović i izrazila nadu da će taj prijedlog nastaviti i sljedeća Vlada, 'bilo koja dođe'.

Dodala je i da je Hrvatska jedna od potpisnica pisma predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru o projektu Sjeverni tok 2 za ruski plin na prostoru zapadne Europe.

'U toj situaciji mi, države srednje Europe, moramo se pobrinuti da možebitna izgradnja te konekcije ni na koji način nema negativne učinke na naša tržišta plina i našu energetsku sigurnost, neovisnost i strategiju jačanja konkurentnosti gospodarstava', kazala je.

'I zbog toga je potrebna međusobna suradnja te koordinacija, a zajedničko zastupanje naših gledišta u Bruxellesu iznimno je bitno', rekla je hrvatska predsjednica.

Ona smatra da će dvije zemlje i u okviru inicijative za povezivanje Jadrana, Baltika i Crnog mora moći učiniti puno, prvenstveno na snaženju i povezanosti sjevera i juga, srednje Europe i na izgradnji svih onih veza koje su pomalo zanemarene kada se Europa ujedinjavala i gradile veze između europskog istoka i zapada.

Na upit litavskih novinara o najavljenom sudjelovanju hrvatskih vojnika u NATO-vim snagama na Baltiku, hrvatska predsjednica potvrdila je da će, kao što je dogovoreno na proteklom samitu NATO-a u Varšavi, Hrvatska poslati satniju u Litvu u sklopu njemačkih snaga.   

Hrvatska i Litva su danas potpisale i Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje o suradnji na području energetike, a svoj su potpis stavili hrvatski ministar gospodarstva Tomislav Panenić i litavski ministar energetike Rokas Masiulis.

'Hrvatska Vlada je donijela odluku da ide u plutajuću verziju terminala (...) naš plan je do 2018. imati izgrađen LNG terminal', kazao je Panenić i dodao da su iskustva koja ima litavska strana vrlo dragocjena. Po njegovim riječima, procjene troškova izgradnje terminala kreću se oko 100 milijuna eura.

Otvara se i novo hrvatsko veleposlanstvo

Osim razmjene iskustava, Panenić je uvjeren da će 'memorandum biti podloga za konkretnu suradnju' između Litve i Hrvatske na području energetike.

Hrvatska predsjednica u petak će posjetiti baltičku luku Klaipedu i LNG terminal simboličnog naziva Independence, na kojem rade i hrvatski stručnjaci. Radi se o brodu kapaciteta od 170.000 prostornih metara plina koji je od norveške tvrtke Hoegh Holdings državni operater Klaipedos Nafta AB unajmio na 10 godina. Taj je projekt Litvu koštao 128 milijuna američkih dolara.

Grabar Kitarović je danas sudjelovala i na otvaranju novog hrvatskog veleposlanstva, a sastat će se i s premijerom Algirdasom Butkevičiusom i predsjednicom parlamenta Loretom Graužiniene.