Rodna ravnopravnost civilizacijska je tekovina koju Republika Hrvatska u 21. stoljeću nastoji ostvariti kroz brojne institucionalne i zakonodavne mjere, na što je obvezana i kao članica Europske unije. U praksi rodna diskriminacija dominira u svim segmentima društva, pa je tako okrunjena i u rodno neprilagođenom Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Taj primjerak hrvatske legislative, koji seže u 1992, ni u svom nazivu, ni u pretposljednjem, 49. članku s definiranim tekstom prisege, terminološki ne predviđa mogućnost da Hrvatskom predsjeda žena.

Rodna problematika kulminirala je kad je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec s pozornice na Markovom trgu u nedjelju podsjetila kako hrvatski Ustav propisuje da 'predsjednik' RH prije preuzimanja dužnosti polaže svečanu prisegu pred 'predsjednikom' Ustavnog suda. Takva situacija morala je biti razjašnjena, pa je Omejec dodala da se riječi prisege koje imaju rodno značenje odnose 'na jednak način na oba roda'. 

Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije, upozorava da muški gramatički rod ne predstavlja ravnopravno oba spola.

'Nažalost, novoizabrana predsjednica je propustila prigodu, bez obzira naZakon o izboru predsjednika RH, a u skladu i sa svojim predizbornimobraćanjima (i obećanjima) u kojima se predstavljala 'predsjednicom',izreći u prisezi, ukoliko ne samo predsjednica, ondapredsjednik/predsjednica i tako poslati jasnu poruku da muškigramatički rod, koliko god nam tumače drukčije, ne predstavljaravnopravno oba spola', ocijenila je Borić za tportal. Po njezinom mišljenju, predsjednica Grabar Kitarović mogla je pokazati samoinicijativnost u promjeni teksta prisege, što je u povijesti RH već bio slučaj - s predsjednikom Tuđmanom koji je onomad dodao rečenicu 'Tako mi Bog pomogao'. 

Po struci lektorica i jedna od najmoćnijih feministica svijeta prema ocjeni časopisa Forbes, Rada Borić ističe da se 25 godina žene trude biti vidljive i u jeziku i kroz jezik.

'Ženske udruge, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i koordinatori/ce za rodnu ravnopravnost uložili su napore da se dokine administrativna rodna neravnopravnost. Mediji su također pokazali osjetljivost i manje-više dosljedno koriste ženski rod, pa se nadam da će Sabor, koji je donio Zakon o ravnopravnosti spolova, promijeniti tekst prisege. Zbog budućih predsjednica i zbog svih žena i muškaraca koji dnevno žive rodnu neravnopravnost, također i onu administrativnu', navela je Rada Borić.

'Žena je još uvijek tek druga u našem društvu'

Analizirajući kakvu poruku javnosti, osobito ženskoj populaciji koja se u svakodnevnom životu susreće s brojnim administrativnim primjerima rodne neravnopravnosti, šalje jučerašnje polaganje prisege u muškom rodu, autorica dokumentarnog filma 'Jezik, rod i spol' Danijela Stanojević upozorava da je 'problem upravo u jednom sitnom detalju kao što su naši obrasci'.

'Nekima je to nebitno, ali ustvari nije. Pravno i ljudski gledajući, nas žene se negira. Negira se naše postojanje i pravo da budemo sutkinje, a očito je na primjeru Kolinde Grabar Kitarović i predsjednicom Republike. Kako kaže činovnica u mojem filmu: 'to je takav obrazac, to se tako ranije pisalo'. To je taj opasni dio gdje mi to prihvaćamo kao 'ma dobro, nije bitno sad to'… A upravo je to bitno jer mi žene također plaćamo taj sustav, tu birokraciju i te zakone. Svojim novcem, plaćenim i neplaćenim radom', navodi Stanojević, inače novinarka HTV-a koja će uskoro u sklopu 15. Škole malih ljudskih prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu predavati na temu 'Rodna ravnopravnost i stvarnost'.

Danijeli Stanojević osobito je problematično to što, kako je i pokazala jučerašnja prisega, hrvatsko društvo i država nikada nisu ni uzimali u obzir to da bi žena mogla biti predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH.

'Kako to da nikad nitko u 25 godina demokracije u Hrvatskoj nije bio toliko demokratski raspoložen pa da zakonski donese odluku da prisege moraju biti i u ženskom rodu. Ne vidim problema u tome da su svi obrasci u ženskom i muškom rodu, a ne samo u muškom. Ali u čemu je stvar - u tome što je naše društvo nedemokratsko, ono krši prava jednima da bi omogućilo sva prava drugima i to se kod nas podržava. Ne postoji javna osuda. Tako je žena još uvijek tek druga u našem društvu, nije jednako vrijedna i njezin rad i znanje nisu jednako vrijedni', upozorava Danijela Stanojević, kojoj su predsjednička prisega i svi hrvatski obrasci te zakoni ili titule, kao što je 'predsjednik Ustavnog suda' Jasna Omejec, pokazatelji da su nastajanja za postizanje rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj na deklarativnoj razini.