Tadić je na konferenciji za novinare u Sarajevu podsjetio kako je još 2016. donesena presuda po prizivu Bože Ljubića u odnosu na ustavnost nekih odredbi izbornog zakona i time je za ovaj sud njegov posao završen.

"Odluku smo donijeli 2016. i završili s tim, a 2017. donijeli rješenje da presuda nije izvršena. Sve drugo nije naše nego je stvar politike", kazao je Tadić.

Na taj je način komentirao raniju tvrdnju predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića da se izbori u BiH ne mogu održati jer nije provedena odluka Ustavnog suda iz 2016. kada je odlučujući po prizivu Bože Ljubića taj sud proglasio neustavnim i stavio izvan snage odredbe izbornog zakona kojima je bio definiran način biranja zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Neustavnim je proglašena odredba kojom je bilo utvrđeno da se iz svake županije u Dom naroda bira barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda ukoliko je takav izravno izabran u županijsku skupštinu.

Pravorijek Ustavnog suda temeljio se na procjeni da federalni Dom naroda nije tijelo koje predstavlja interese županija nego konstitutivnih naroda i pripadnika nacionalnih manjina.

Presudom je također utvrđena obveza parlamenta BiH da uskladi izborni zakon s pravorijekom odnosno da ga izmijeni na odgovarajući način no to se zbog političkih prijepora nikada nije dogodilo.

Na izborima 2018. problem je riješilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) donošenjem posebne odluke kojom je utvrđen način popune Doma naroda a HDZ BiH je na stajalištu kako je takvo rješenje ove godine neprihvatljivo.

Pregovori o izmjenama izbornog zakona BiH bez konačnog dogovora traju već godinama a posljednji krug okončan je sredinom ožujka.

HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) od tada razmjenjuju oštre optužbe, okrivljujući se uzajamno za neuspjeh pregovora.

Sadašnji izborni zakon BiH definira da se izbori moraju održati prve nedjelje u listopadu, a iz SIP-a su ranije potvrdili kako se bez obzira na neuspjeh izborne reforme pripremaju za njihovu provedbu.

Zakonom je također predviđeno da se izbori trebaju raspisati najkasnije 150 dana prije njihove provedbe odnosno do 4. svibnja.

Predsjednik Ustavnog suda BiH upozorio je također da je sud pod stalnim i sve većim pritiscima da svojim odlukama intervenira u situcijama u kojima tijela vlasti ne rade svoj posao.

Podsjetio je na cijeli niz osjetljivih slučajeva poput prava na raspolaganje državnom imovinom ili gradnje hidroelektrana na Drini u što želi investirati Srbija.

"Ako se ovako nastavi ispast će da Ustavni sud uvodi diktaturu a to nikome ne treba. Drugi moraju uraditi svoj posao a Ustavni će sud rješavati ustavne sporove", kazao je Tadić.