U 2021. rak je bio drugi vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji, s 1,1 milijuna smrtnih slučajeva što čini 21,6 posto svih smrtnih slučajeva u toj godini. Znanstvenici su posvetili značajan trud i resurse pronalaženju učinkovitih lijekova za rak, fokusirajući se na unapređenje liječenja i poboljšanje rane dijagnoze.

Procjene preživljenja od raka značajno se razlikuju ovisno o vrsti raka i zemlji. Izraz 'stope preživljavanja' naširoko se koristi, ali profesor Michel Coleman, suglavni istraživač u Centralnom analitičkom timu CONCORD-a i profesor na londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, pojašnjava da su procjene preživljenja od raka vjerojatnosti, a ne stope.

'Stopa je veličina ovisna o vremenu, poput stope incidencije ili stope smrtnosti', objasnio je za Euro News. 

Euronews Health ispituje preživljenje raka diljem Europe, istražujući čimbenike koji pridonose razlikama među zemljama. Podaci uključuju 24 zemlje EU-a, osim Grčke, Mađarske i Luksemburga, te pet drugih europskih zemalja: UK, Švicarsku, Norvešku, Island i Tursku, tako da se usporedbe temelje na tih 29 zemalja. Prije predstavljanja procjena preživljenja od raka, važno je razmotriti smrtnost povezanu s rakom diljem EU-a i kojim se vrstama raka te smrti pripisuju.

Prema podacima OECD-a i Eurostata iz 2019. godine, rak pluća činio je 24 posto smrti povezanih s rakom među muškarcima i 15 posto među ženama. Rak debelog crijeva pridonio je 12 posto za oba spola. Rak prostate urokovao je 10 posto smrti među muškarcima, dok je od raka dojke preminulo 16 posto žena.

Rak gušterače činio je 6 posto smrti povezanih s rakom kod muškaraca i 8 posto kod žena.

Euro News je iznio neke od razloga te procjene za razdbolje od 2010. do 2014., koje se temelje na podacima iz CONCORD-3, koje je 2018. u The Lancetu objavila profesorica Claudia Allemani, profesorica epidemiologije raka, i njezina kolege s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.

Preživljenje od raka pluća značajno varira diljem Europe, s Bugarskom na donjem rubu (7,7 posto) i Švicarskom i Latvijom na vrhu (20,4 posto), dok je prosjek EU-24 15 posto. Ostale zemlje sa značajnim brojkama preživljavanja uključuju Island (20,2 posto), Austriju (19,7 posto), Švedsku (19,5 posto) i Norvešku (19 posto).

Na donjem kraju, nakon Bugarske (7,7 posto), najniži ishodi preživljavanja zabilježeni su u Litvi (9,9 posto), Hrvatskoj (10 posto), Češkoj (10,6 posto) i Rumunjskoj (11,1 posto). Među pet najvećih europskih gospodarstava prednjači Njemačka s postotkom preživljavanja od 18,3 posto, a slijede je Francuska (17,3 posto) i Italija (15,9 posto). Međutim, i Španjolska (13,5 posto) i UK (13,3 posto) padaju ispod prosjeka EU-a.

Iako su nordijske zemlje općenito dobro rangirane, Finska je iznimka s preživljavanjem od 13 posto. Preživljenje od raka debelog crijeva kretalo se od 51,1 posto u Hrvatskoj do 72,1 posto na Cipru, s prosjekom EU-24 od 60 posto.

Preživljavanje je doseglo 65 posto ili više u šest dodatnih zemalja, uključujući četiri nordijske nacije: Island (68,2 posto), Belgiju (67,9 posto), Švicarsku (67,3 posto), Norvešku (66,7 posto), te Švedsku i Finsku na 64,9 posto.

Na donjem kraju spektra, Slovačka (51,8 posto), Rumunjska (52,2 posto), Bugarska (52,4 posto) i Poljska (52,9 posto) slijede Hrvatsku na dnu ljestvice. Među pet najvećih europskih gospodarstava Njemačka je imala najveći opstanak od 64,8 posto, dok je najmanji Velika Britanija imala od 60 posto.

Preživljenje kod raka prostate veće je u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Prosjek EU-24 iznosi 87 posto, s dvanaest zemalja koje postižu razine preživljavanja iznad 90 posto. Cipar je izvijestio o najvećem preživljavanju od 99,2 posto, a slijede ga Litva (94,3 posto) i Belgija (93,8 posto).

Najniže preživljavanje zabilježeno je u Bugarskoj od 68,3 posto, dok su Poljska, Rumunjska i Slovačka zabilježile procjene ispod 80 posto.

Preživljenje od raka dojke također je visoko

Preživljenje od raka dojke također je relativno visoko, s prosjekom EU-24 od 82 posto. Cipar je na vrhu ljestvice s preživljavanjem od 92,8 posto, a odmah ga slijede četiri nordijske zemlje, isključujući Dansku.

Među pet najvećih europskih gospodarstava razlika u preživljavanju je minimalna i kreće se od 85,2 posto u Španjolskoj do 86,7 posto u Francuskoj. Litva i Rumunjska zabilježile su najniže preživljavanje, obje ispod 75 posto.

Preživljenje kod raka gušterače i jetre u EU-u i dalje je vrlo nisko u usporedbi s mnogim drugim vrstama raka. Za rak gušterače, preživljenje se kretalo od 5,5 posto na Malti do 13,7 posto u Latviji, s prosjekom EU-24 od približno 9 posto. Velika Britanija imala je šesto najniže preživljavanje sa 6,8 posto.

Preživljenje od raka jetre variralo je od 4,2 posto u Estoniji do 20,7 posto u Belgiji, s približnim prosjekom za EU-24 od 12 posto. Još jednom, UK je izvijestio o najnižem preživljenju kod ove vrste raka od 13 posto, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 20,3 posto.

Preživljavanje kod raka želuca bolje je nego kod raka gušterače i jetre, ali ostaje relativno nisko, nešto više od jednog od četiri (27 posto) u EU-24.

Preživljavanje se kretalo od 16 posto u Bugarskoj do 37,5 posto u Belgiji. Cipar, Austrija i Njemačka također su izvijestili o procjenama preživljavanja većim od jednog u tri. Suprotno tome, preživljenje je bilo 20 posto ili manje u Danskoj i Hrvatskoj. Velika Britanija zauzela je peto najniže mjesto, s procjenom preživljavanja od 20,7 posto.

Četiri od 10 stopa preživljavanja za rak jajnika

Procjena preživjelih od raka jajnika u EU-24 bila je u prosjeku 39,2 posto.

Švedska je zabilježila najveće preživljavanje od 46,5 posto, a odmah iza nje su Cipar, Latvija i Norveška, gdje su procjene premašile 45 posto. S druge strane, Malta i Irska imaju najniže stope preživljavanja, s brojkama ispod jedne trećine. Među prvih pet gospodarstava, UK ima najnižu procjenu od 36,2 posto.

Preživljavanje raka melanoma prelazi 80 posto Preživljenje od raka melanoma značajno je variralo, u rasponu od 60,7 posto u Turskoj do 93,6 posto u Švicarskoj, pri čemu je prosjek EU-24 iznosio 83 posto.

Uz Njemačku, Austriju i Nizozemsku, sve nordijske zemlje prijavile su više stope preživljavanja, veće od 87 posto. Na donjem kraju, Bugarska i Poljska slijede Tursku, s procjenama preživljavanja ispod 70 posto.

Preživljavanje limfoma doseže 60 posto Preživljenje od limfoma, vrste raka krvi, u prosjeku je 61 posto u EU-24. Rumunjska i Bugarska prijavile su najniže procjene preživljavanja, ispod 45 posto, dok su Švicarska, Latvija i Island zabilježile najviše, više od 71 posto.

Zašto se ozdravljenje razlikuje od vrste raka?

'To su vrlo različite bolesti', rekao je Coleman, profesor epidemiologije, u intervjuu za Euronews Health.

'Ovisno o tome gdje se rak javlja i vrsti organa koji je u blizini, oni su više ili manje smrtonosni, ovisno o vrsti stanice, genetskom sastavu i organima koji su u blizini', dodao je.

Na primjer, primijetio je, vjerojatnije je da će tumor koji nastane u mozgu nekoga ubiti nego onaj koji nastane u stopalu.

Međutim, jaz u preživljavanju nije samo zbog razlika između bolesti. Ostali čimbenici uključuju varijacije u dostupnosti i napredovanju liječenja, kao i stadij u kojem se rak dijagnosticira, objasnio je Coleman.

'Ako je rak lokaliziran, logično je da će preživljavanje biti bolje s danim liječenjem nego ako je preživljenje vrlo uznapredovalo i rašireno kada se dijagnosticira', rekao je.

Zašto se preživljenje od raka značajno razlikuje među zemljama? O razlikama u procjenama preživljavanja između zemalja, Coleman je ponudio dva ključna objašnjenja. Prvo, važno je u kojoj životnoj dobi se dijagnosticira što ima veliki utjecaj na vjerojatnost preživljavanja. Drugo, dostupnost i pristup različitim tretmanima koji su više ili manje učinkoviti također se razlikuju među zemljama.

'Na primjer, radioterapija koja se koristi ili je značajna kao potencijalno kurativni tretman za gotovo polovicu svih karcinoma mnogo je dostupnija u bogatijim zemljama zapadne i sjeverne Europe nego što je to slučaj u manje naprednim zemljama istočne i u nekim slučajevima Južne Europe', rekao je.

Volker Arndt iz Njemačkog centra za istraživanje raka (DKFZ)objasnio je zašto su niže stope preživljavanja u Ujedinjenom Kraljevstvu u usporedbi s Njemačkom i Francuskoj.

'Ta se razlika vjerojatno odnosi na razlike u kapacitetima i načinu na koji je zdravstveni sustav organiziran, uključujući vremena čekanja' objasnio je.

Allemani, također suglavni istraživač u CONCORD-u, naglasio je ključnu ulogu dostupnosti liječenja, napominjući da iako je rana dijagnoza neophodna, ona je nedostatna bez pristupa učinkovitom liječenju.

Također je istaknula važnost registracije raka u Europi, upozorivši da su mnogi registri, posebice u istočnoj Europi, trenutno ugroženi.